O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Šimširov moljac - novi štetnik ukrasnog bilja

1/5
Šimširov moljac - novi štetnik ukrasnog bilja
Šimširov moljac - novi štetnik ukrasnog bilja Šimširov moljac - novi štetnik ukrasnog bilja Šimširov moljac - novi štetnik ukrasnog bilja Šimširov moljac - novi štetnik ukrasnog bilja Šimširov moljac - novi štetnik ukrasnog bilja
Objavljeno: 10-08-2016

Šimširov moljac je nova invazivna vrsta u Hrvatskoj. Porijeklom je iz Azije, a u Europi je prvi puta registriran u Njemačkoj 2006. godine. Štetnik se vrlo brzo proširio po velikom dijelu Europe, a u Hrvatskoj je štetnik prvi puta registriran 2012. godine u Istri. U nekim europskim zemljama ovaj je štetnik uzrokovao značajno ugibanje šimšira u vrtovima, parkovima i šumama. Naravno, ovaj štetnik nije zaobišao ni Otočac i okolicu.

Može se lako prepoznati po svilenkastim zaprecima i svilenim nitima (paučini) na šimširu,a kod jakog napada njima je prekrivena cijela biljka koja je ostala bez lista.

Štete se često dosta kasno primjećuju. Rade ih gusjenice zeleno – žute boje sa crnom glavom koje se zadržavaju u unutrašnjosti gustih biljaka šimšira gdje su dobro zaštićene. Kada dođu do vanjskih dijelova biljke štete su vidljive no tada je najčešće već prekasno jer je došlo do gubitka skoro svih listova. Savjetuje se kontrolirati biljke razmicanjem grana i praćenjem unutrašnjosti (već od ožujka), jer su tu vidljive prve štete i mlade gusjenice.

Štetnik se može suzbiti mehaničkim  i kemijskim metodama. Mehanički se mogu uklanjati zapreci u kojima gusjenica prezimljava preko zime (savjetuje se njihovo sakupljanje i spaljivanje kako bi se spriječio razvoj nove generacije u proljeće i time smanjile štete). Ukoliko se na šimširu zamijeti napad i biljka se orezuje, taj biljni materijal treba se spaliti, a ne kompostirati kako bi se spriječilo daljnje širenje. Tijekom proljeća i ljeta, kada se zamijete gusjenice, grmovi (posebno manji) se mogu dobro protresti i gusjenice će pasti na zemlju gdje se onda mogu mehanički uništiti. Gusjenice i kukuljice se mogu ručno sakupljati, a kao učinkovita metoda pokazalo se „pranje“ grmova visokotlačnim čistačima („miniwasch, Kärcher“).

Kemijski se može suzbijati insekticidima (najprihvatljiviji su oni neškodljivi za pčele), ali dok su gusjenice što mlađe i nisu zaštićene u zapretku jer tada insekticid vrlo slabo dopire do njih. Savjetuje se i prekrivanje biljaka folijom dan-dva nakon prskanja kako bi se uništio što veći broj gusjenica. Rana (posebno u proljeće) i redovita kontrola biljaka šišmšira je najučinkovitija, te uklanjanje gusjenica čim se primjete.

Budući da se radi o novoj vrsti ona za sada nema nikakvih prirodnih neprijatelja koji bi utjecali na smanjenje njezine gustoće te se može očekivati širenje na cijelo područje Hrvatske i daljnje značajne štete.

 

Savjetodavna služba

Marijana Lemić, mag. ing. fitomedicine

 

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom