O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Efektan završetak Festivala znanosti 2016. Otočac

1/11
Efektan završetak Festivala znanosti 2016. Otočac
Efektan završetak Festivala znanosti 2016. OtočacEfektan završetak Festivala znanosti 2016. OtočacEfektan završetak Festivala znanosti 2016. OtočacEfektan završetak Festivala znanosti 2016. OtočacEfektan završetak Festivala znanosti 2016. OtočacEfektan završetak Festivala znanosti 2016. OtočacEfektan završetak Festivala znanosti 2016. OtočacEfektan završetak Festivala znanosti 2016. OtočacEfektan završetak Festivala znanosti 2016. OtočacEfektan završetak Festivala znanosti 2016. OtočacEfektan završetak Festivala znanosti 2016. Otočac
Objavljeno: 24-04-2016

OTOČAC – Sinoć je završio četvrti dan, a time i Festival znanosti 2016. Otočac. Završetak je u cijelosti opravdao naziv, završilo je znanstvenim izlaganjima uvaženih stručnjaka i umjetničkim pjevanjem Pjevačkoga studentskog zbora 'Degenija' Odjela za učiteljske studije u Gospiću, a koje pripada Sveučilištu u Zadru. Teško da bi se mogao prirediti efektniji završetak ovog Festivala.

No, četvrti dan Festivala znanosti nije bio sadržan samo u ovoj završnici, započeo je on poslijepodne u Gačanskomu parku hrvatske memorije, inače poveznici svih dana Festivala znanosti i razlogu ovih događanja u Otočcu. Prof. Manja Kostelac Gomerčić je o parku, njegovu sadržaju i značenju govorila upravo studentima Odjela na nastavničke studije, to je ovoga dana bila ciljana publika. Inače kako to prof. Kostelac Gomerčić zna, povezala je ona cijelu priču povijesti (a povijest svakako spada u znanstvenu disciplinu) i umjetnosti (ipak se radi o 32 umjetničke skulpture u kamenu) na jedan posve pitak i razumljiv način, otkrivajući svu širinu Gačanskog parka hrvatske memorije, bolje reći njegovu bogatu slojevitost. Jer ta 'knjiga u kamenu', kako je ovaj park nazvala doc. dr. Jasminka Brala-Mudrovičić, ima toliko obilje posve različitih segmenata da se o svakome od njih dade ispričati svoja priča, nimalo oskudna i nimalo dosadna. Turistička zajednica Grada Otočca se potrudila i svim studentima podijelila image brošure o turističkoj ponudi Gacke jer promidžbe nikada dosta.

Nakon toga u večernjim satima je u maloj dvorani Gackoga pučkog otvorenog učilišta održan središnji dio programa, bila je to tribina s više tema, namjerno odabrana i posvećena obljetnici pogubljenja Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana 30. travnja. Nakon što su studentice Odjela za nastavničke studije uvele publiku u sadržaj tribine, uvodno i općenito izlaganje o Frankopanima (knezovima Krčkima), o Šubićima (Zrinskima), o velebnoj Bitki kod Jurjevih stijena i pobuni Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana na zanimljiv i jednostavan način, uz pripravljenu prezentaciju, govorio je prof. dr. Željko Holjevac, prof. Odjela za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Holjevac je na krajnje pregledan način prezentirao uspon i pad ove dvije najznačajnije velikaške obitelji, pojašnjavajući kako je pogrješka i povjesničara, ali i sveukupne javnosti, što se pobuna Zrinskog i Frankopana naziva – urota. Taj pojam urote je 'promovirao' Književnik Eugen Kumičić (studirao je povijest, zemljopis i filozofiju u Beču) u svom romanu 'Urota Zrinsko- frankopanska' (tiskan 1873.), služeći se vokabularom iz procesa ovim velikanima kojima je u Bečkom Novigradu (ili Bečkom Novom Mjestu) 30. travnja 1671. odrubljena glava. Prof. Holjevac je objasnio da se radilo u pobuni spomenutih velikaša, da je to sa stanovišta Bečkog dvora možda i bila urota, no sa hrvatskog stajališta to svakako nije jer se hrvatsko plemstvo još po pravu iz Bule kralja Andrije II. iz 1222. godine imalo pravo pobuniti ako kraljevska vlast ne štiti hrvatske zemlje, a nije ih štitila od prodora Osmanlija, dapače. O tom pravu na pobunu se malo ili nimalo govori, tek nakon što su Petru i Frani odrubljene glave, car i kralj je dao da se naknadno u ugarskom Saboru ukine to pravo na pobunu, što samo potvrđuje da su u okvirima tadašnjega važećeg prava Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni – nezakonito, time i da su žrtve režima.

Kako biskup u miru dr. Mile Bogović nije mogao biti istovremeno na dva mjesta (proslava Jurjeve u Senju), u njegovo ime o Petru Zrinskomu i Franu Krsti Frankopanu unutar hrvatskog žrtvoslova biskupovo pismo pročitao je don Anđelko Kaćunko. Pismo je nadasve bilo slojevito i višeznačno, povezivalo je žrtvu (na pravdi Boga) Petra i Frana od njihovih dana pa do žrtava u hrvatskoj suvremenosti. Doc. Brala-Mudrovčić se latila književna i povijesna pristupa životu i djelovanju spomenutih velikana. Petar Zrinski je svakako poznatiji kao vojnik, kao vojskovođa (jedna od, Bitka kod Jurjevih stijena), ali široj javnosti manje je poznat kao književnik. Brala-Mudrovčić je navela sva njegova djela, posebno se osvrnuvši na prijevod s mađarskoga jezika poeme nazvane Adrianskoga mora sirena, odnosno njegova oproštajna pisma dan prije smaknuća, upućenog ženi mu Ani Katarini Zrinski. Zatim se nadovezala na mnogo bogatije književno stvaralaštvo Frana Krste Frankopana, jedinoga hrvatskoga markiza, izuzetno obrazovana čovjeka, koji je stvarao na nekoliko jezika, posebice na hrvatskomu jeziku, polazeći od čakavskog narječja kao osnovice, dodajući elemente i kajkavskog i štokavskog narječja. Na kraju je prof. Brala-Mudrovčić spomenula i književno stvaralaštvo grofice Ane Katarine Zrinski (žene Petrove i sestre Franove), možda nešto manje poznato stvaralaštvo, koje ipak trudom hrvatskih jezikoslovaca izranja u hrvatskoj kulturnoj javnosti kao prava umjetnička i književna senzacija.

Završetkom tribine o književnom i povijesnom pristupu života i djelovanja Zrinskih i Frankopana, večer je završila velebnim koncertom Pjevačkoga studentskog zbora 'Degenija' Odjela za nastavničke studije u Gospiću, o čemu će posebno biti riječi.

Na kraju ovoga četverodnevna programa Festivala znanosti 2016. Otočac treba spomenuti sve one koji su u organizaciji i provedbi sudjelovali, a to su: Odjel za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru, Grad Otočac, Gacko pučko otvoreno učilište Otočac, Turistička zajednica Grada Otočca, Dobrovoljno vatrogasno društvo Otočac, Osnovna škola Zrinskih i Frankopana Otočac, Srednja škola Otočac, Župa Presvetog Trojstva Otočac, Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Otočac i Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke Otočac. U ime organizatora doc. dr. Jasminka Brala-Mudrovčić zahvalila je svakome ponaosob tko je pridonio svojom dobrom voljom i trudom da se ovaj festival uspješno realizira i privede kraju.

M. Kranjčević

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom