OTOČAC – Sinoć je bio peti dan priprave za Fabijanovu, bio je to Dan župa Kompolje, Švica i Brlog. Na večernjoj misi okupili su se vjernici koji potječu iz tih župa, odnosno bio je i dio župljanja matičnih župa.
Koncelebriranu svetu misu predvodio je don Anđelko Kaćunko, kompoljski župnik i administrator župa Brlog i Vratnik, a u suslavlju je bio otočki župnik Tomislav Šporčić, švički župnik Mile Rajković i svećenik u miru don Jure Ladišić. Pjevanje je predvodio Zbor župe sv. Stjepana Prvomučenika iz Kompolja.
U nadahnutoj propovijedi don Anđelka, već kako to on uobičajava, pravljene su usporedbe nekadašnjih biblijskih vremena i sadašnjice. Propovijednik se osvrnuo na poteškoće s kojima se susreće moderni čovjek, vjernik, poglavito kršćanin, koje nisu ni blizu onim tegobama i poteškoćama koje su kršćani prolazili od Isusovih vremena. Kako su ove mise priprava za blagdan Fajbanove, tako je don Angjelo pravio usporedbe sa žrtvom biskupa Fabijana i vojnika Sebastijana u Rimskom carstvu, kada se za vjeru davala glava. Naravno da mu nije mogla izmaći ispraznost i zavedenost moderna svijeta nevažnim stvarima, spomenuo je opasno zodijačko praznovjerje “izlaska” iz znaka ribe (inače simbola Isusa Krista), time i “prestanka” kršćanstva i ulazak u novu eru u simbolu vodenjaka. Spomenuo je opasne tendencije relativiziranja svih vjera i (jalova) pokušaja stvaranja jedne univezalne vjere (nadvjere) koju kršćani ne mogu prihvatiti. Naveo je samo jedan primjer za to, ako bi u tu neku novu “crkvu” ušla i Sotonistička crkva (koja je n. pr. u Americi priznata i legalna), kako bi u toj “Crkvi” mogli biti kršćani? Kršćani i sotonisti ne mogu zajedno nikada, a don Anđelko drži da će napadi na kršćanstvo biti sve veći, ali da će Božja Crkva opstati jer je vodi Duh sveti.
Na kraju misnoga slavlja promoviran je Zbor župe sv. Stjepana Prvomučenika iz Kompolja. Mlad je to zbor, navršila se svega godina dana od njegova ozbiljna rada. Msgr. Šporčić je pola u šali, a pola u zbilji kazao da je ugodno iznenađen njihovim pjevanjem, gotovo pa da bi čovjek pomislio da se radi o katedralnu zboru. Vješto uho je moglo čuti ženske i muške glasove, osobito moćne i jake muške glasove, moglo je čuti višeglasno pjevanje, što je doista značajan iskorak u crkvenu pjevanju u župama Otočkog dekanata.
M. Kranjčević
PRINT
