Sinoć je u Muzeju Like Gospić, ličko senjski župan i pročelnik Zmajskog stola u Gospiću, Milan Kolić otvorio izložbu „Stoljeće nakon Laszowskog“ riječima, „da nije bilo takvih pojedinaca kakav je bio Emilij Laszowski i njegovog pregalačkog djelovanja na području istraživanja i zaštite kulturne baštine, danas bi bili osiromašeni za značajan dokumentarni fond na polju konzervatorstva, arhivistike, muzeologije, heraldike, knjižničarstva, ali i humanitarnog rada što ga odista čini prvenstveno čovjekom.
Fotografije ostataka starih gradova, ovdje vidimo Bilaja, Perušića, Brinja, kao i mjestopisi Stari lički gradovi I i II, istraživanje gradine Krčingrad na Plitvičkim jezerima 1911-1912., rječito svjedoči o njegovu čestom vizitiranju i interesu prema Lici, kakvog na žalost ne možemo pratiti u desetljećima nakon njega.
Stoga to pred nas postavlja pitanje, ali i odgovornost prema očuvanju baštine, istraživanju i modalitetima revitalizacije spomenika kulture kao kamenim i čvrstim temeljima opstojnosti kroz nemirna stoljeća.“
Izložba je organizirana u suradnji nekoliko državnih institucija i društava, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Hrvatskog državnog arhiva i Družbe „Braća hrvatskog zmaja“, kojoj je Laszowski bio jedan od osnivača i predsjednika. Gostujućeg je obilježja već godinu dana nakon otvorenja u Zagrebu, kao i tada organiziranog znanstvenog skupa, posvećenog djelovanju čovjeka koji je ostavio neizbrisiv trag u kulturi Hrvatske, a o kome se vrlo malo zna.
Pozdravne riječi su uputili ravnatelji Muzeja i Hrvatskog restauratorskog zavoda,Vesna Bunčić i Mario Braus, dok je o izložbi govorila suautorica, dr.sc. Tajana Pleše, upozoravajući da je stanje „starih gradova“, srednjovjekovnih i novovjekovnih, uz rijeđe svijetle primjere (poput Ozlja, Velikog Tabora, Medvedgrada), u lošijem stanju nego u vrijeme Laszowskog (Jesenica, Kamanje, Brlog na Kupi, Bilaj). Zato nas raduju, posljednjeg desetljeća radovi na istraživanju i zaštiti nekoliko lokaliteta – Brinje, Drežnik, Perušić, Slunj, Barilović.
I ovo neka bude povodom za svrhovitiju skrb o kulturnoj baštini, jer nas to čini onima kakvi jesmo.
I.B.
PRINT
