O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Napustio nas je još jedan prijatelj - dr. Srećko Božičević

1/1
Napustio nas je još jedan prijatelj - dr. Srećko Božičević
Napustio nas je još jedan prijatelj - dr. Srećko Božičević
Objavljeno: 21-03-2015

OTOČAC – Ovih dana napustila nas je još jedna draga osoba, koja doduše svojim rođenjem nije s područja regije Gacke, ali je dobrim dijelom svojega profesionalna života bila vezana za nju, umro je dr. sc. Srećko Božićević, geolog, speleolog i hidrogeolog. Speleologija i hidrologija su mu bile uže specijalnosti. S čim je to dr. Božićević bio vezan za ovaj kraj?

Kao mladi stručnjak je davnih desetljeća dospio u regiju Gacku, bilo je to vrijeme određenih hidroloških zahvata. Upoznajući bolje teren postao je pravi zaljubljenik krša i svih njegovih fenomena. Bila je to samo prekretnica u njegovu profesionalnu životu, bavio se vodom i hidrološkim fenomenima, a od toga nije toliko bila udaljena ni speleologija pa je jedan od velikih istraživača hrvatskog podzemlja.

Dr. Srećko Božičević je bio veliki radnik, beskompromisni znanstvenik, koji je često puta ulazio u intelektualne sukobe, ne odstupajući od svojih stavova potkrijepljenih argumentima. Nije bio od one vrste ljudi koja je bila spremna bilo kome podilaziti, ostajao je na svojim stavovima pa koju to već cijenu u njegovu životu imalo. Ustrajao je, punih 40 godina radio je u Institutu za geološka istraživanja u Zagrebu, odakle je otišao u mirovinu. No, kad bi se čovjek ponadao da će u mirovini naći svoj mir, napisati još neke knjige koje nije za radna vijeka dospio napisati, na osobnoj razini nije doživio obiteljsko zadovoljstvo, svoje umirovljeničke dane proveo je sam u domu za umirovljenike u Zagrebu i napustio ovaj svijet tiho, možda razočaran osobnim životom, svakako ne i onim profesionalnim.

Dr. Srećko Božičević  rođen je 1925. godine u Velikoj Trnovitici u garešničkomu kraju. Već za rane mladosti preselio se s roditeljima u Zagreb, tamo je završio osnovu školu, gimnaziju i PMF. Po svršetku fakulteta zaposlio se tadašnjem Geološkom zavodu. Magistrirao je 1973. s temom „Rijeka Gacka – hidrogeologija ponornice nakon energetskog zahvata za HE Senj“. Doktorirao je 1985. s temom „Morfogeneza speleoloških objekata Istre i njihova zavisnost o geološkim i hidrološkim uvjetima“, obradivši preko 1.300 istarskih speleoloških objekata. Brojne stručne i znanstvene radove nastale istraživanjem iznosio je na domaćim i inozemnim simpozijima, skupovima i kongresima, radove je objavljivao u raznima stručnim edicijama, poput Geološkog vjesnika, Krša Jugoslavije, Acta carsologica, Karst hydrogeologi te u nizu drugih popularnih časopisa. Samo u periodu od 1954. do 1975. registrirana su njegova 102 samostalna rada, a od 1973. do 1992. još 111 radova te 22 u koautorstvu. Bio je član u mnogima znanstvenim i stručno-društvenim organizacijama, bio je suradnik Komisije za krš HAZU-a, član znanstvenog savjeta za promet i ekologiju HAZU-a. za svoj rad na području geologije i hidrologije dobitnik je 1987. Nagade „Fran Tućan“.

Možda jedno od najvećih priznanja koje može u svom životu dobiti jedan znanstvenik je da neki fenomen dobije njegovo ime. Kad je u pitanju dr. Srećko Božičević, imao je to zadovoljstvo da svjetska znanost 2000. godine nazove jednog kukca njegovim imenom. Radi se o novom rodu Croatodirus i novoj vrsti bozicevici. To je jedna vrsta leptodirskog tvrdokrilca iz Hrvatske (zato u nazivu Croatodirus), a po prezimenu onoga tko ga je pronašao u špilji Kaverna u tunelu Učka bozicevici.

I da se vratimo regiji Gackoj i Otočcu i dr. Srećku Božičeviću. Pročitavši u jednom broju Vile Velebita, te u još nekim tiskovinama, da je osnovana udruga građana pod nazivom Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, ispričavši se što se odmah nije javio (bolest je bila zapreka), već u godini osnivanja, a to je bila 1997., poslao je svoju zamolnicu da bude primljen u članstvo Katedre, navodeći da bi mu bila čast postati njen član i učiniti nešto u programu i ciljevima udruge, onoliko koliko može. Nije mjesto ni vrijeme o tome naširoko raspravljati, ali valja samo kazati da je napisao, i to je objavljeno u ediciji Grad Otočac, svoj članak o ponoru Perinka u Švici, da je Katedri ustupio niz starih fotografija i slajdova s kojima nitko u Gackoj nije raspolagao, da je odlaskom u mirovinu i starački dom Katedri ustupio još neke vrijedne materijale jer ga je srce boljelo da to završi ondje gdje ne treba. Usput valja reći da je bio beskompromisni borac za promjenu trase auto-ceste kroz Gacku, a koliko su njegovi stavovi bili relevantni, koje je bilo teško pobiti, kao najvećeg poznavatelja krša je da ga je „nepoznata ruka“ usred Zagreba gurnula pod tramvaj. No, Srećko ni tada nije ustuknuo i povukao se. Bez obzira kako je ta epizoda s trasom auto-ceste završila (neki ga zbog toga i sada na lokalnoj razini mrze), Srećko se pokazao gromadom od čovjeka, iako to po stasu nije bio.

Predaleko bi nas odvelo kada bismo pisali o njegovim izjavama i intervjuima koji se odnose na razne jame u kojima su završavale nečije glave. Ni tada nije ustuknuo od istine, simptomatično je to da mu nitko nije pobio izjave ili ustvrdio drugačije, primjenjivana je (tada i sada) tehnika prešućivanja. Samo kao primjer neka zainteresiranim čitateljima posluži ovaj link gdje se mogu upoznati sa Srećkovim beskompromisnim znanstvenim i nacionalnim stavom: http://www.hrsvijet.net/index.php/magazin/28-vijesti/povijesni-identitet/15223-velika-povijesna-podvala-i-la-hrvatske-kosti-u-aranovoj-jami-pretvorili-u-srpske-

Zato, dragi Srećko, članovima Katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke ostat ćeš u ugodnu sjećanju, ostat ćeš u ugodnu sjećanju i onima Gačanima koji su imali izuzetnu prigodu upoznati Te i podijeliti Tvoju veliku ljubav za ljepote ove domovine, ostat ćeš u ugodnu sjećanju i svima onima diljem Hrvatske koji su cijenili Tvoj znanstveni kapacitet u razobličavanju nacionalnih laži. Zato neka Tvoj prah u svoja njedra s ljubavlju prihvati Tvoja domovina, ona i onakva kakvu si je zamišljao.

M. Kranjčević

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom