O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Evo ga, i knez Višeslav - Srbin

1/1
Evo ga, i knez Višeslav - Srbin
Evo ga, i knez Višeslav - Srbin
Objavljeno: 17-06-2020

Knez Višeslav vladao je početkom 9. stoljeća. Njegovo se ime spominje na latinskom natpisu na krstionici koja se po njem naziva Višeslavova krstionica. Krstionica je uočena u 19. st. u Veneciji, u kapucinskom samostanu San Salvatore na otočiću Guidecca, a 1853. bila je prenesena u Muzej Correr.

Iz natpisa se saznaje da je Višeslav bio dux, ali se ne zna kojega naroda. Pokušaji da se krstionicu poveže s ninskom katedralom nisu zasnovani na dostatnim argumentima. Pitanje datiranja njezina nastanka također je urodilo različitim prijedlozima koji se zasnivaju na likovnoj ili paleografskoj analizi.

Kako natpis i okolnosti nalaza ne dopuštaju da se krstionica poveže s Hrvatskom, nema temelja tvrdnji da je Višeslav bio hrvatski knez, kao što se često može naći u starijoj historiografiji. Ne može se dokazati ni Kukuljevićeva tvrdnja da je Višeslav bio otac zahumskoga kneza Mihajla Viševića, kao ni drugi pokušaji njegove identifikacije.

No, srpski arheolog Marko Aleksić u svojoj novoj knjizi “Srpske zemlje pre Nemanjića” navodi kako je Višeslav bio srpski knez, piše “Sputnik”.

“Poslije brojnih falsificiranja, znanstvenici su otkrili da kamena krstionica s urezanim natpisom u kome se spominje knez Višeslav, s kraja 8. st., definitivno nije pripadala hrvatskom knezu. Po ljepoti i kvalitetu izrade, izuzetan i u svijetu, najpoznatiji primjer slavenske umjetnosti tog vremena pripadao je srpskom vladaru, jer najnovija istraživanja pokazuju da hrvatski knez Višeslav – nije postojao”, navodi Aleksić.

“Riječ je o osjetljivom pitanju. Zato sam se trudio izložiti sva nova otkrića koja su za mene bila neobična. Da budem iskren – i šokantna, zapravo potresna. Jer, riječ je o našoj baštini, baštini naše zajednice, srpskog, mog naroda koja je tako bila zapostavljena. Rijetki su takvi primjeri da se zapostavi jedan spomenik tako velikog značaja. Radi se možda o spomeniku koji je više od jednog stoljeća bio najznačajniji kulturni predmet koji svjedoči o stupnju civilizacijskog razvoja među svim Slavenima”, kaže Aleksić za “Sputnjik”.

“Nakon bitke kod Wogastisburga 631. godine, Srbi su se pod knezom Dervanom priključuju Samovu savezu. Zanimljivo je da Fredegar navodi da su Srbi do tada dugo vremena bili pod vlašću Franaka. To je konkretan podatak koji pokazuje da su Srbi u toj ekspanziji Slavena na Zapad bili predvodnici”, ističe on.

“Možemo reći da je povijesno obilježje našeg naroda to što je živio na granici. Samim time, on je imao izrazito vojničku ulogu, kakvu je imao i u Franačkom kraljevstvu. Ono je na granicama imalo vazalne narode koji su imali vojnu ulogu. Ako bolje pogledamo, cijela je naša povijest obilježena granicama i borbom”, kaže.

Dakle, prema Aleksićevim riječima, Srbi su na krajnjem zapadu tadašnjeg slavenskog svijeta bili na čelu ekspanzije Slavena, a kada su došli na Balkan, išli su na krajnji jug slavenskog svijeta i prvo se naselili u oblasti Soluna. Najviše tragova ostavili su na prostoru antičke Dalmacije koja se protezala od Bara do Istre, a na sjeveru čak do Dunava.

Dnevno.hr

 

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom