OTOČAC – Hrvatska gospodarska komora nedavno je izišla s detaljnom analizom trendova zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u Hrvatskoj i po svim županijama. Evo tih podataka.
Kao i kod ostalih makroekonomskih pokazatelja, tržište rada se na regionalnim razinama razlikuje, kao i brzina i trajanje njegova oporavka nakon gospodarske krize koja je trajala u svim županijama nekoliko godina.
U 2017. godini 11 je županija imalo nižu stopu nezaposlenosti nego posljednje pretkrizne, 2008. godine, 20 županija je imalo niži broj nezaposlenih, a samo je u njih četiri ostvaren rast broja osiguranika mirovinskog osiguranja (koji mogu poslužiti kao ekvivalent broja zaposlenih). Znači da je u gotovo svim županijama prevladavao brži trend pada broja nezaposlenih od rasta broja zaposlenih (osiguranika), što je povezano s demografskim i emigracijskim kretanjima.
Najveći je broj osiguranika, gotovo 30 posto, registriran u Gradu Zagrebu, što je logično s obzirom na dominantnost broja stanovnika Grada Zagreba u odnosu na ostale županije (ovdje živi 19,5 posto stanovništva). No daljnji redoslijed županija nije isti prema broju stanovnika i broju osiguranika. Tako neke manje naseljene županije imaju veći apsolutni broj osiguranika, što implicira i veću stopu zaposlenosti u tim županijama. Primjerice, Zagrebačka županija koja je treća najnaseljenija županija, ima najmanji udio osiguranika u svojem stanovništvu (tek 24,4 posto), dok je primjerice Varaždinska županija koja je osma po naseljenosti četvrta s najvećim udjelom osiguranika u svojem stanovništvu.
Udio osiguranika u ukupnom stanovništvu županije u pravilu je veći u županijama Jadranske Hrvatske nego Kontinentalne, no na to utječe i nešto starije stanovništvo u Jadranskoj Hrvatskoj (manji udio stanovnika mlađih od 15 godina u ukupnom stanovništvu). A kada je u pitanju Ličko-senjska županija, ona participira s 1 posto osiguranika, dok je broj osiguranika u odnosu na broj stanovnika prilično visokih 32,4 posto (ova županija je osma po redu po ovom pokazatelju).
A kada je u pitanju nezaposlenost, povoljni trendovi u segmentu nezaposlenosti počeli su ranije nego u segmentu zaposlenosti. Kontinuirani trend pada broja nezaposlenih započeo je u većini županija prije četiri godine, a sve županije bilježe pad posljednje tri godine. Najkasniji početak oporavka (u 2015. godini) zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Osječko-baranjskoj i Ličko-senjskoj županiji. U 2017. godini godišnje stope pada broja nezaposlenih bile su u 10 županija više od 20 posto, a najviša stopa pada zabilježena je u Krapinsko-zagorskoj (-28,6 posto), Varaždinskoj (-28,3 posto) i Koprivničko-križevačkoj (-27,6 posto) županiji. Iste tri županije prednjače u padu broja nezaposlenih u posljednje tri godine, koji se kreće iznad 50 posto. Najsporiji je pad u posljednje tri godine ostvaren u Ličko-senjskoj (-28,1 posto), Dubrovačko-neretvanskoj (-28,7 posto) te Šibensko-kninskoj (-29,4 posto) županiji. Dubrovačko-neretvanska županija ostala je jedina županija u kojoj je 2017. godine bilo više nezaposlenih nego 2008. godine.
Time se osnovni problem tržišta rada pomiče s nezaposlenosti temeljene na nedostatnoj potražnji za radom prema nedostatku radne snage i neusklađenosti ponude i potražnje za radom koji ograničavaju dinamiku gospodarskoga rasta.
M.K.
PRINT
