O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Stota godišnjica "hrvatskih gusaka u magli"

1/1
Stota godišnjica "hrvatskih gusaka u magli"
Stota godišnjica "hrvatskih gusaka u magli"
Objavljeno: 27-11-2018

U Glasu Koncila od nedjelje 25. 11., "naše gore list", povjestničar dr. Željko Holjevac u glavnom velikom intervjuu dao je odgovor na važno pitanje o događaju prije stotinu godina, kada su Hrvati – kako je rekao Stjepan Radić prije 100 godina i par dana, tj. 24.11.1918.! – otišli u Beograd kao "guske u maglu" i podpisali stvaranje prve YU-tvorevine… Vrijedi pročitati cijeli intervju – ostale teme su: Jasenovac-Stepinac-Bleiburg, reforma obrazovanja, velikosrbski teror i ustaški pokret, Hrvatsko-ugarska nagodba (150. obljetnica), ideološko-političko etiketiranje u javnosti, propali ugovor FF s KBF…

GK: Slažete li se s ocjenom da 100. godišnjica jednoga od prijelomnih događaja u povijesti hrvatskoga naroda, stvaranja prve Jugoslavije, u hrvatskoj javnosti prolazi prilično tiho i nezapaženo? Možda je presmiono pomisliti da je to zato što hrvatski narod u biti nije nikada bio za ustrojavanje nekakve jugoslavenske zajednice, što je Stjepan Radić izrekao slikovitim upozorenjem o »guskama u magli«? 
DR. HOLJEVAC: Stotinu godina od raspada Austro-Ugarske i stvaranja prve Jugoslavije na završetku Prvoga svjetskoga rata u hrvatskoj javnosti zaista prolazi pomalo tiho i nezapaženo, iako ima nešto stručnih skupova i tribina o toj temi, npr. na Hrvatskim studijima, Sveučilištu u Zadru, Matici hrvatskoj i drugdje. U hrvatskom je slučaju 1918. došlo do promjene geopolitičkoga predznaka - jugoistočno-europski ili balkanski umjesto makar i rubnoga srednjoeuropskoga, a 1945. taj je novi geopolitički predznak samo redizajniran tako da je obnovljena jugoslavenska država ispunjena novim ideološkim sadržajem. Tek su državnim osamostaljenjem ranih devedesetih stvorene okvirne pretpostavke za kreiranje hrvatske budućnosti na novim osnovama. Stoga se može reći da je prijelomna 1918. »ključ« za razumijevanje hrvatske povijesti u »kratkom« 20. stoljeću od 1918. do 1990. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, poslije nazvana Jugoslavijom, bila je cijena za izbjegnutu podjelu dijelova hrvatskoga teritorija između Italije i Srbije s obzirom na ratni raspad Austro-Ugarske, ali i proizvod južnoslavenske ideje koja je u 19. stoljeću osmišljena u dijelu hrvatskih intelektualaca zbog potrebe za ujedinjenjem hrvatskih zemalja s kulturnim i političkim osloncem na južnoslavensko okruženje. Ali ta elitna fikcija nije uhvatila korijena u hrvatskom narodu koji je tada većinom živio na selu, pogotovo stoga što su već i hrvatski preporoditelji bili svjestni različitih imena, vjera i pisama među južnim Slavenima. »Vi, gospodo, upravo nimalo ne marite za to što naš seljak uopće, a napose seljak hrvatski, neće ni da čuje ništa više o kralju i o caru, a isto tako ni o državi koja mu se silom nameće«, rekao je Stjepan Radić 24. studenoga 1918. u govoru u kojem je slikovito upozorio na »guske u magli«!

 

Glas Koncila/A.K.

 

Podijeli novost na društvenim mrežama!