O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Još o međunarodnoj likovnoj koloniji na Udbini

1/4
Još o međunarodnoj likovnoj koloniji na Udbini
Još o međunarodnoj likovnoj koloniji na UdbiniJoš o međunarodnoj likovnoj koloniji na UdbiniJoš o međunarodnoj likovnoj koloniji na UdbiniJoš o međunarodnoj likovnoj koloniji na Udbini
Objavljeno: 13-10-2018

UDBINA - Gospićko-senjski biskup u miru mons. dr. Mile Bogović predslavio je u 8. listopada misu u nacionalnom svetištu Crkve hrvatskih mučenika na Udbini povodom Dana neovisnosti. Koncelebrirali su čuvar svetišta i udbinski dekan vlč. Josip Šimatović, te župni vikar vlč. Pero Burečić. Misom se ujedno i završila prva međunarodna likovna kolonija u svetištu Crkve hrvatskih mučenika pod vodstvom akademskog slikara Mate Ljubičića iz Zadra.
Biskup Mile Bogović u svojoj je propovijedi spojio dvije važne teme, povijest nastanka hrvatske neovisnosti kao i temu mučeništva koja je okupila umjetnike na likovnoj koloniji.

„Možda će se nekome činiti čudno da ovo Svetište povezujemo s neovisnošću Hrvatske, što današnjim danom obilježavamo. Ima doista mnogo toga na ovom svetom hramu što upućuje na hod Hrvata prema izgradnji samostalne i neovisne države. Na pročelju prema Krbavskom polju u planu je postavljanje triju medaljona papama koji su nam u tome pomogli.
U prvom će biti lik pape Ivana VIII. koji je 879. priznao hrvatsku državu kneza Branimira. To je prvo međunarodno priznanje hrvatske države. To izražava i veliki portal na ulazu, gdje je upisana i ta 879. godina.
U drugom medaljonu bit će papa Grgur VII. koji je 1075. poslao kraljevsku krunu hrvatskom kralju Zvonimiru. Biti primljen u papinske saveznike u to vrijeme, značilo je mnogo za svakoga europskog kralja. Doista je Hrvatska u Zvonimirovo vrijeme bila jaka pod svakim vidom, sa zavidnim blagostanjem, o čemu su govorila i naredna stoljeća.

Treći medaljon bit će s likom Ivana Pavla II. Taj papa je prvi priznao samostalnu hrvatsku državu i na razne načine joj pomagao. On je na pragu trećeg tisućljeća pozvao sve narode da popišu i časte svoje mučenike. Mi smo se odazvali i sagradili hrvatskim mučenicima velebno svetište, a velikome papi podigli spomenik pred Crkvom hrvatskih mučenika. Od spomenika Ivanu Pavlu II. ide crveni trak do oltara u Svetištu u kojemu su moći mučenika kardinala Alojzija Stepinca. Mnogo se citira njegova rečenica da hrvatski narod ima pravo na svoju državu. Nije rekao onakvu kakva je bila, nego općenitu na svoju samostalnost.“ - zaključio je biskup Bogović svoj osvrt na Crkvu hrvatskih mučenika u kontekstu hrvatske neovisnosti te poručio da nije slučajno čuvar svetišta Josip Šimatović izabrao današnji dan da se ovdje misom obilježi završetak Likovne kolonije o mučeništvu.
Nakon mise biskup Bogović je u kripti Crkve hrvatskih mučenika, odnosno učionici hrvatske povijesti otvorio izložbu nakon održane trodnevne međunarodne slikarske kolonije s temom mučeništva.

Čuvar nacionalnog svetišta i župnik i dekan Udbinski vlč. Josip Šimatović zaključio je da nakon gradnje svetišta i većine potrebitih liturgijskih sadržaja crkvi nedostaje umjetničkih formi te je za tu priliku u dogovoru s akademskim slikarom iz Zadra Matom Ljubičićem organizirao slikarsku koloniju. U njoj su svoj umjetnički obol dali Duško i Karin Abramušič iz Lendave u Sloveniji, Mišo Baričević i Josip Škerlj iz Dubrovnika, Karin Grenc, Ivan Listeš, Matea Martinović i Hrvoje Marko Peruzović iz Splita te Antun Boris Švaljek, Tomislav Košta, Silvijana Dražović i voditelj kolonije Mate Ljubičić iz Zadra. Župljani Udbine primili su goste široka srca i ugostili ih svih dana kolonije.
Otvarajući izložbu biskup Bogović je poručio nazočnim umjetnicima i gostima: - Ideja mučeništva na mnogo načina je izražena u samoj gradnji ove crkve, a zahvaljujemo članovima kolonije koji su gledajući ovu crkvu dobili inspiraciju da se likovno izraze kako oni shvaćaju mučeništvo. Oni su slikajući i sami rasli u spoznaji veličine mučeništva i pružili tu svoju spoznaju svima onima koji će posjećivati ovo Svetište.

GSB/M.K.

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom