DA SE NE ZABORAVI 23. kolovoza spomen dan na žrtve komunističke vladavine

Hrvatski sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. (NN 76/2006).

Zbog golemih ratnih i poratnih zločina, te dugogodišnje represije totalitarnog režima komunističke Jugoslavije, Tita svrstavaju među deset najvećih ubojica 20. stoljeća.

Komunistička partija Jugoslavije je od svojeg osnivanja (1919. g.) bila podružnica Kominterne, i provodila je njenu politiku terora i nasilnog preuzimanja vlasti. Jugoslavenski komunisti su bili na usavršavanju u Rusiji, tamo su vidjeli kako se provodi teror, kako se provode istrage i ubojstva neistomišljenika. Ono što su naučili to su sustavno primjenjivali u cijeloj Jugoslaviji.

Podsjetnik za Titoljupce, antife i sve one koji niječu komunističke zločine.

Partizanski zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata. Genocid nad Hrvatima:

• Tenkovski rov u blizini Maribora (procjena 30.000 do 40.000 žrtava i više).

• Pokolj u Kočevskom rogu, (oko 30.000 ubijenih).

• Macelj (oko 13.000 ubijenih).

• Barbarin rov (Huda jama -oko 3.000 ubijenih).

• Bleiburg, nepoznat broj žrtava.

• Rudnik Pečovnik (procjena oko 12.000 žrtava).

• Križni putevi, ubojstva, marševi smrti (nepoznat broj žrtava ali radi se o velikom broju ubijenih).

• Na području Slovenije evidentirano je preko 600 masovnih prikrivenih grobišta različite veličine s preko 100 tisuća ubijenih ljudi, a

• U Hrvatskoj preko 900 grobnica s mogućih 90.000 žrtava.

• U poraću je ubijeno i uslijed loših uvjeta transporta i internacije pomrlo više od 50.000 pripadnika njemačke manjine (uglavnom žene i djeca).

• Otok Daksa, kod Dubrovnika 1944., ubijeni civili, među ostalima i 7 katoličkih svećenika iz Dubrovnika.

• Pokolj u Gračanima, u svibnju 1945., 800 žrtava, oko 120 masovnih grobnica u Zagrebu i okolici.

• Jama Jazovka, ranjenici iz zagrebačke bolnice i medicinsko osoblje pronađeni ostatci 476 žrtava.

• 19. koncentracijskih logora su imali partizani. Evo nekih: Logor Knićanin, Radni logor Valpovo, Sabirni logor Josipovac.
• Do kraja 1945. država je oduzela bivšim vlasnicima gotovo cijelu imovinu na području industrije, rudarstva, metalurgije i naftne industrije.

• 28. travnja 1948. ukinut je privatni sektor u sitnoj trgovini, ugostiteljstvu i ostalim granama sitne proizvodnje i na području usluga.

• Politički logor Goli otok 1949. – .1988. godine, bilo je zatočeno 16.101 zatvorenika.

• Politički logori (dio) Lepoglava i Stara Gradiška.

• Ubili 664 svećenika, časnih sestara i sjemeništaraca. To je više nego što su bila ukupna pogubljenja svećenika u svim europskim komunističkim zemljama zajedno.

• Zločini UDBE izvršeni u Jugoslaviji i inozemstvu.

• Mnogobrojne skupne i pojedinačne grobnice u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini. 

Tijekom svoje vladavine komunisti su likvidirali velik broj intelektualaca, pisaca, gospodarstvenika. Uporno su i uzastopno vršili Aristocid hrvatskih elita, istrebljivali inteligenciju.

Između ostalih ubili su:

• književnici: FRANJO BABIĆ, VINKO KOS, ALBERT HALER, IVAN SOFTA, MUSTAFA BUSULADŽIĆ, MARIJAN MARIJAŠEVIĆ, MARIJAN BLAŽIĆ, BONAVENTURA RADONIĆ, ZDENKA SMREKAR, KERUBIN ŠEGVIĆ, JERKO SKRAČIĆ, VLADIMIR JURČIĆ, MUNIR ŠAHINOVIĆ;

• pjesnici: STANKO VITKOVIĆ, BRANKO KLARIĆ, GABRIJEL CVITAN, PETAR PERICA, ISMET ŽUNIĆ;

• aktivisti: ANTUN MILOVAN, JEROLIM MALINAR;

• katolički svećenici: blaženi MIROSLAV BULEŠIĆ, biskup JOSIP MARIJA CAREVIĆ, VLATKO LAKOŠELJAC, blaženi FRANJO BONIFACIO, MARTIN BUBANJ, IVAN RAGUŽ, MATO MOGUŠ, PETAR PERICA;

• katoličke redovnice: LIPHARDA HORVAT, KONSTANTINA MESAR i GERALDA ANA JAKOB (djelatnice zagrebačke psihijatrijske bolnice Vrapče, bačene u jamu Jazovku), ŽARKA IVASIĆ, GAUDENCIJA ŠPLAJT, BLANDA STIPETIĆ, TROFIMA MILOSLAVIĆ, KORNELIJA HORVAT, JOSIPA NEVISTIĆ, EULALIJA KULIER;

• pravoslavni svećenici: GERMOGEN MAKSIMOV (poglavar Hrvatske pravoslavne crkve, mitropolit zagrebački), DIMITRIJE MRIHIN, PETAR LAZIĆ, SERAFIM KUPČEVSKI, ALEKSEJ BORISOV;

• protestantski svećenici: FILIP POPP, biskup Evangelističke Crkve u Hrvatskoj;

• novinari: MIJO BZIK, AGATHE VON HAUSBERGER, IVAN MARONIĆ, VILIM PEROŠ, TIAS MORTIGJIJA, STANISLAV POLONIJO, VLADIMIR ŽIDOVEC;

• umjetnici: ANDRIJA KONC, JOSIP HORVAT MEĐIMUREC, JOCO CVIJANOVIĆ;

• znanstvenici: LJUDEVIT JURAK, ĐURO STIPETIĆ, DANIJEL UVANOVIĆ;

• športaši: MIJO DRVARIĆ.

Ovdje su navedeni najbrojniji slučajevi masovnih ubojstava koje su počinili Titovi partizani i razne službe komunističkog režima. Međutim, počinjeno je na tisuće grupnih i pojedinačnih zločina koji ovdje nisu spomenuti.

Napomena: datumi sjećanja na druge zločinačke totalitarne režime su: 27. siječnja -Dan sjećanja na holokaust; 2. kolovoza – Dan sjećanja na romske žrtve; 22. travnja – Dan sjećanja na proboj zatočenika iz Jasenovca.

M. Jukić/ Croative.Net