O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Frankopani kao zaboravljena poveznica

1/24
Frankopani kao zaboravljena poveznica
Frankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznicaFrankopani kao zaboravljena poveznica
Objavljeno: 20-05-2018

Upravo su Frankopani tijekom nekoliko stoljeća dominacije održali na okupu veliki dio današnjega hrvatskog teritorija i predstavljali okosnicu čuvanja identiteta njegovanjem glagoljaštva i narodnog jezika. Danas je njihova vrijedna materijalna baština (pokretna i nepokretna kulturna dobra) razasuta na velikom području te je u pravilu laicima, dakle prosječnom čovjeku, potpuna nepoznanica.

Iz toga proizlazi i da je slabo (o)čuvana, često i zaboravljena. Misiju spašavanja starih utvrda, ponajviše ruševina, s dosta uspjeha provodi zagrebački fotograf Darko Antolković objavljivanjem fotografija i arhivske građe na web stranici i društvenim mrežama, tiskanjem brošure s fotografijama utvrda Putevima Frankopana i organiziranjem izložaba fotografija o ovoj tematici.

Tako se upravo u Zavičajnom muzeju Ogulin može pogledati sve do kraja lipnja izložba Antolkovićevih fotografija „U potrazi za frankopanskim posjedima“, otvorena povodom Međunarodnog dana muzeja 17. svibnja 2018. i obilježavanja 900 godina Frankopana.

Za poseban ugođaj na otvorenju izložbe zaslužne su, prije svega, vrhunske fotografije Darka Antolkovića, crno-bijele, mistične ljepote, kao i upečatljivo obraćanje samog autora, očigledno dobro upućenog u temu koju fotografira - koji se osvrnuo posebno na zapušteno stanje i nedostupnost ruševnih utvrda (pa prema tome i na nikakvu kulturno-turističku valorizaciju) - ali i drugi važni 'sastojci'.

Užitak je bio poslušati uvodno zanimljivo izlaganje oštarijskog župnika Ante Luketića (i člana Katedre Čakavskog sabora Modruše), vrsnog poznavatelja srednjovjekovne crkvene povijesti, ali i suvremenih gospodarsko-turističkih i projektnih trendova. Ta važna podrška, kao i tiha nazočnost ogulinskog gradonačelnika i njegove zamjenice na izložbi (čime su se i sami promovirali kao podržavatelji kulturne baštine) te motiviranost privremene ravnateljice Muzeja Ane Krznarić i pomoć koju je u istraživanju i lociranju lokaliteta pružila Andrea Radojčić, dokazuju zainteresiranost i postojanje jedne šire platforme koja će omogućiti da frankopanska tema preraste u nešto puno veće.

Izložba sadrži fotografije 17 frankopanskih lokaliteta (utvrda i sakralnih građevina) na Krku, u Primorju i unutrašnjosti, a prezentirane su i računalne 3D rekonstrukcije zdanja od kojih je ostalo tek nešto zidova, poput Gradeca na Krku, kaštela Grižane, crkve sv. Marka, pavlinskog samostana sv. Nikole na Gvozdu (autor Tomislav Martinović) i Ozlja (autor dr. sc. Krešimir Regvar).

Posebno je važna prezentacija nekoć izuzetno značajnog pavlinskog samostana sv. Nikole na Gvozdu (Kapeli), koji je stoljećima prepušten propadanju u gustišu pokraj državne ceste. Fotografije ostataka toga samostana i rekonstrukcija nekadašnjega izgleda prvo su javno predstavljanje ovog zaboravljenog lokaliteta! Fotografija Modruša pak skriva podtekst aktualne obnove toga staroga grada.

Ovaj članak nije samo puko prenošenje informacije o otvorenju izložbe u gradu Ogulinu, u muzeju smještenom u utvrdi Bernardina Frankopana, nego i ukazivanje na povezanost nekadašnjih frankopanskih posjeda, koja se očituje u isprepletenosti neočekivanih dodirnih točaka današnjih gradova u gorskoj Hrvatskoj. Tako je vlč. Luketić podsjetio na biskupijska središta na ovim prostorima, Modruš, Udbinu i Otočac, a otvorenju izložbe prethodila je recitacija Martine Radojčić, koja je interpretirala pjesmu „Modrušu“ Ivana Bogdanića, našeg Sinčeranina.

Otvorenju izložbe nazočili su i članovi udruge Baštinica Otočac, a dodajmo i da će ova izložba u dogledno vrijeme imati svojevrstan nastavak, dakako uz određene nadopune, u frankopanskim gradovima Gacke.

 

M.K.G.

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom