OTOČAC – Statistika može biti dosadna, često volimo kazati i nepouzdana, ali bez nje se teško može. Evo što kaže o nezaposlenosti krajem 2017. u odnosu na isto razdoblje 2016., koje je izradila Hrvatska gospodarska komora.
Od 187.363 nezaposlenih osoba prijavljenih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na dan 31. prosinca 2017. Muškaraca je bilo 80.424 ili 42,92 posto, a žena 106.939 ili 57,08 posto. U odnosu na isti dan prethodne 2016. broj nezaposlenih muškaraca smanjen je za 23.341 ili 22,5 posto, a žena za 25.913 ili 19,5 posto.
Sve hrvatske županije zabilježile pad broja nezaposlenih, kako muškaraca tako i žena. Najveći relativni pad broja nezaposlenih muškaraca od 35,6 posto imala je Koprivničko-križevačka županija, a najveći relativni pad broja nezaposlenih žena od 33 posto Međimurska županija.
Od ukupnog broja nezaposlenih osoba na kraju 2017. godine 30.306 osoba ili 16,18 posto bile su mlađe od 24 godine, a 52.226 ili 27,87 posto je bilo mlađe od 29 godina. Broj ove populacije nezaposlenih u 2017. godini smanjio se za 16.143 ili 23,6 posto. I ovdje su sve županije zabilježile pad broja nezaposlenih osoba ove starosne skupine (iseljavanje mladih?). Najveći relativni pad broja nezaposlenih u ovoj skupini od 35,2 posto imala je Međimurska županija, a najmanji Dubrovačko-neretvanska županija 13,8 posto.
31. prosinca 2017. godine 48.896 nezaposlenih osoba ili 26,10 posto bilo je sa niskom razinom obrazovanja (11.273 osoba bez škole i nezavršene osnovne škole i 37.623 osoba s
osnovnom školom), a čak 138.467 nezaposlenih osoba ili 73,90 posto ukupnog broja nezaposlenih bile su stručne osobe (56.903 s KV i VKV, 53.547 sa srednjoškolskim, 12.256 s višim i 15.761 s visokim obrazovanjem). Ukupan broj nezaposlenih stručnih osoba smanjen je u 2017. godini za 36.707 ili 21 posto.
Gledano po županijama najviše nezaposlenih stručnih osoba u obje promatrane godine imala je Splitsko-dalmatinska županija, relativno visokih 17,86 posto krajem 2016., odnosno 19,11 posto krajem 2017. godine. Slijedi Grad Zagreb s 13,88 posto odnosno 12,81 posto, a na trećem mjestu je Osječko-baranjska županija s udjelom od 10,81 odnosno 11,38 posto. Sve ostale županije imaju udjele manje od 10 posto.
Broj osoba korisnika novčane naknade smanjen je za 6.798 ili 14,8 posto, odnosno sa 45.921 korisnika u 2016. godini na 39.123 korisnika u 2017. godini, ali je njihov udio u ukupnom broju nezaposlenih osoba povećan sa 19,41 posto na 20,88 posto.
Gledano po županijama najviše korisnika novčane naknade u obje promatrane godine imala je također Splitsko-dalmatinska županija, relativno visokih 16,50 posto u 2016., odnosno 16,67 posto u 2017. godini. Slijedi Grad Zagreb s udjelom od 11,04, odnosno 11,00 posto, a sve ostale županije imaju udjele manje od 10 posto.
A gdje se u ovim brojkama nalaze nezaposleni u Ličko-senjskoj županiji? Podatci su zanimljivi, 2016. godine bilo je 3.262 nezaposlene osobe, dok je 2017. taj broj pao na 2.510 (indeks 76,9). Ako se podatci promatraju po spolu, onda je lanjske godine bilo nezaposlenih muškaraca 1.151 (indeks 72,5), dok je žena bilo 1.359 (indeks 81,2). Ako se promotre podatci po starosti, tada je nezaposlenih do 29 godina života bilo 778 (indeks 70,1), stručnih osoba – nezaposlenih 1.753 (indeks 75,3), a kao korisnici novčane naknade bilo je 497 osoba (indeks 78). Naravno svi ovi indeksi dobiveni su usporedbom sa stanjem u istim kategorijama krajem 2016. godine.
Ako bi uspoređivali nezaposlenost u Ličko-senjskoj županiji s drugim županijama, u apsolutnim brojkama to nema smisla (najmanji broj žitelja). Mnogo je indikativniji i bolji pokazatelj, a to je indeks nezaposlenosti. Kada se u obzir uzme taj podatak, tada je iza Ličko-senjske županije čak 12 županija, dakle Ličko-senjska spada u donju polovicu po broju nezaposlenih. Tako je po nezaposlenima ispred nje Sisačko-moslavačka, Primorsko-goranska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Zadarska, Osječko-baranjska, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, čak i Istarska županija.
Eto, tako veli statistika, pa komu milo, komu krivo.
M. Kranjčević
PRINT
