OTOČAC – Otočki gradonačelnik dr. Stjepan Kostelac uputio je Upravnom odjelu za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo Ličko-senjske županije primjedbe na Studiju o utjecaju na okoliš hidro-energetskog sustava Kosinj.
Na Studiju o utjecaju na okoliš hidroenergetskog sustava Kosinj, koja je upućena na javnu raspravu KLASA:UP/452-03/16-02/133; URBROJ:517-06-2-1-1-17-16 iznosimo Vam slijedeće mišljenje i primjedbe:
Obuhvat Studije o utjecaju na okoliš HES Kosinj odnosi se samo na zahvat prostora Kosinja. Za akumulaciju u Gusić Polju sačinjena je druga Studija o utjecaju na okoliš HES Senj 2. Smatramo da je bilo potrebno izraditi jednu Studiju o utjecaju na okoliš za cjeloviti hidroenergetski sustav izgradnje HES Kosinj i HES Senj 2. Ovakve parcijalne studije o utjecaju na okoliš umanjuju kumulativni učinak za cjelovit obuhvat zahvata u prostor kompletnog hidroenergetskog sustava. Samo takva bi cjelovita Studija o utjecaju na okoliš mogla biti usporediva sa varijantnim rješenjima.
U Studiji u poglavlju 2. Varijantna rješenja planiranog zahvata u odnosu na HES Senj 2, samo su spomenute moguće inačice i iznesena tvrdnja da je najbolje rješenje inačica 2 te se kao takva uzela u sva daljnja razmatranja. Začuđujuća tvrdnja, koja je navodno izabrana polazeći od provedenih analiza i usporedbi a da nije napravljena analiza i usporedba pojedinih varijanti, kako piše u Studiji. Zapravo paušalna procjena o izboru inačice kao da je naručena. Upravo inačica 4 sa akumulacijom Švica, HE Švica i CHE Senj je zapravo po svim elementima najbolje rješenje. Za ovu inačicu je sačinjena Recenzija „Analiza mogućih inačica obnove i dogradnje HES Senj“ (Oznake SE4A070). Recenzijom inačice 4 upravo je dokazano da je najbolje rješenje u svim elementima. Ova inačica predlaže dogradnju jednog agregata u HE Sklope, ne potapanje Kosinjskog Polja, groblja i crkve, već proširenje postojeće akumulacije za samo 50 ha, stvaranje retencije u Lipovom Polju izvan područja ponornih zona, izgradnja tunela Lipovo Polje- Švica, izgradnja nove HE Švica i aktiviranje Švičkog jezera u akumulaciju te tunel od Švičkog jezera do Hrmotina te do tunela CHE Senj 2 sa akumulacijom Stražbenica. Ova inačica uključuje i mogućnost korištenja OiE s obzirom na proizvodnju regulacijske energije. Ova inačica je jeftinija a efikasnija i daje više energije nego obrađena inačica HES Kosinj – HES Senj, a osobito zbog velikih gubitaka vodene mase – isparavanja i procjeđivanja Kosinjskog jezera. U dokaz ovim tvrdnjama prilažemo vam Elaborat o mogućnosti izgradnje 4 inačice potvrđene na 12. Savjetovanju HRO Cigre – Šibenik 2015. godine autora Branimira Pinčića i neovisnu Recenziju elaborata sačinjenog po Institutu za elektroprivredu i energetiku - 2016. godina.
Smatramo da je trebalo analizirati inačicu br. 4, uključiti u istraživanje i u Studiju utjecaja na okoliš, te ih usporediti i onda prikazati usporedne rezultate.
Za izgradnju hidro energetskog sustava Kosinj izrađena je Socioekonomska studija po Institutu Ivo Pilar – Zagreb i Urbanističkog instituta Hrvatske. Navedena Studija nije nigdje javno predstavljena na uvid niti prezentirana stanovništvu Kosinja a neslužbeno smo u spoznaji da se ne preferira potapanje Kosinjskog Polja i u zaključcima predlaže potrebu za istraživanjem drugih varijantnih hidroenergetskih rješenja. Studija je temeljitije obradila probleme iseljavanja i preseljenja stanovništva Kosinja i s tim povezane probleme.
Dosadašnje anketiranje stanovništva Kosinja je krivo provedeno i to na taj način da su postavljana pitanja:da li želite preseljenje, gdje je većina bila protiv toga, a kao drugo pitanje: ako dođe do tog preseljenja, da li želite naknadu, gdje se većina izjašnjavala da želi naknadu ( što je i normalno), a u anketi je prikazano da je onda stanovništvo izrazilo volju za preseljenjem, što ne odgovara istini, te je na ovakav način anketa lažirana. Također stanovništvu nitko nije objasnio koju cijenu bi dobili za imovinu jer je poznato da su te cijene malene, dok stanovnici očekuju upravo suprotno da će dobiti velike iznose novca, te je i to jedna od obmana.
U svim dosadašnjim razgovorima predstavnika Crkve i mještana Kosinja prevladala je želja Kosinjana da sačuvaju svoja rodna ognjišta i imovinu i da se ne žele preseljavati i da žele sačuvati svoj Kosinj kakav je bio kroz vjekove. Tome svjedoče brojna pisma i susreti mještana sa Biskupom u miru mons. Milom Bogovićem koji sa Crkvom stoji uz narod Kosinja i protivi se trajnom uništenju Kosinja. Smatra se da je u 21. stoljeću nemoguć i nezamisliv ovaj ekocid a naročito što dio prostora Kosinja spada u zaštićeni krajobraz –Natura 2000.
Na osnovu iznesenog smatramo da Studija utjecaja na okoliš je nepotpuna i ne pokazuje pravo stanje stvari i da je treba kao takvu odbaciti. A za izradu nove Studije napraviti analizu usporedbi mogućih inačica.
Gradonačelnik
Stjepan Kostelac, dr. vet. med.