O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
povratak

Rimskim stazama: rimski kamenolom u Prozoru (7)

1/5
Rimskim stazama: rimski kamenolom u Prozoru (7)
Rimskim stazama: rimski kamenolom u Prozoru (7)Rimskim stazama: rimski kamenolom u Prozoru (7)Rimskim stazama: rimski kamenolom u Prozoru (7)Rimskim stazama: rimski kamenolom u Prozoru (7)Rimskim stazama: rimski kamenolom u Prozoru (7)
Objavljeno: 06-09-2017

Rimski grad Arupij jednim je dijelom bio izgrađen od domaćega kamena, iz kamenoloma u podnožju Vitla.

Istraživanje rimskog kamenoloma u Prozoru počelo je stjecajem okolnosti 1971. godine, a završilo 1974. godine. Tada je ekipa Arheološkog muzeja u Zagrebu, predvođena Antom Rendićem Miočevićem, nakon sustavnog iskopavanja utvrdila da je riječ o manjem kamenolomu iz kojega su vađeni kameni blokovi za izgradnju rimskog Arupija, a koji se prostirao na okolnim njivama.

Kamenolom ima karakterističan stubast ili stepeničast izgled, poznaju se tragovi klinova i rada metalnim dlijetom. Na podnici objekta bilo je nekoliko većih poluobrađenih blokova koji nisu iskorišteni tj. iz nekog razloga nisu transportirani na mjesto gradnje.

Prozorski rimski kamenolom je jedini na području Gacke, a inače rimskih kamenoloma izvan priobalnih područja ima jako malo. Zato je nakon završetka istraživanja ovaj kamenolom posebno pažljivo uređen i zaštićen ogradom od metalnih šipki.

Tako je ukratko o kamenolomu napisala arheologinja Lidija Bakarić u knjizi Grad Otočac 5.

Ante Rendić Miočević također ukratko rezimira rezultate istraživanja, koje je vodio od 1. do 13. srpnja 1974. te od 9. do 19. srpnja 1975. godine, u članku 'Istraživanja antičkog naselja kod Prozora u Lici (Arvpivm)'.

Uvodno navodi kako su Patsch i još neki autori ispravno povezali vidljive arheološke ostatke na Vitlu i ispod Vitla te u bližem okruženju (mitreji) s položajem što ga na kartama-izvorima za antičku topografiju (Itinerarium Antonini, Tabula Peutingeriana) zauzima istaknuti centar Japoda i kasniji rimski municipij Arupium, čije stanovnike Arupine spominju u svojim djelima dva poznata antička pisca Apijan i Strabon. Rezultati sondažnih istraživanja te 1974. godine, kao i godinu dana kasnije, potvrdili su postojanje jednog većeg naselja što je bila još jedna potvrda ispravnosti ubikacije Arupija.

Prve godine u potpunosti je otkopan kamenolom i otvorene još dvije probne sonde dimenzija 6x2 metra ( što je otkriveno u sondama te i sljedeće godine donosimo u novom članku). Kamenolom je u potpunosti uklesan u kamenu živcu i dimenzije su mu 13x9 metara u pravcu istok-zapad. U kamenolomu su iskapanja počela u istočnom uglu na dva sektora. Jugoistočno  su na dubini od 1,45 metara nađena dva kostura položena na fino obrađenu plohu kamena živca bez ikakvih grobnih nalaza. U sjeveroistočnom uglu nađena su još dva kostura, a jedan je pokraj prsta imao ulomak prstena te kod lijevog ramena rimski Galijanov novac. Također su pokraj skeleta nađeni ulomci keramike grube fakture.

Tako je prozorski rimski kamenolom višestruko zanimljiv. Ne samo što je korišten za gradnju bližih i daljih objekata onoga doba, nego je u jednom (kasnijem) periodu imao i funkciju mjesta za pokapanje pokojnika!

Zbog svega toga dobio je kamenolom među lokalnim stanovnicima neobičnu i zanimljivu sinkretičku interpretaciju - prvi put me je do kamenoloma odvela davno jedna mještanka Prozora s objašnjenjem da je riječ o sarkofagu rimskog vojnika.

Zanimljivo je i to da je u nekom trenutku (zaključujemo po neupotrijebljenim blokovima) kamenolom očito napušten. Što se to dogodilo stanovnicima Arupija? Kad bi se poduzela daljnja istraživanja, sigurno bismo bili bliže odgovoru….

Vratimo se podatku da je kamenolom pomno uređen i ograđen metalnom ogradom. Trebalo se izgleda dogoditi da (p)ostane trajni spomenik kulture i povijesne kulturne baštine Gacke koji bi obilazili turisti, međutim situacija se nije tako razvijala. Rimski kamenolom nije lokalno prepoznat kao nešto značajno, pa mu se nije posvećivala nikakva pažnja niti je iskorišten na bilo koji način.

Tako je ubrzo preko noći metalna ograda nestala, a s vremenom ga je okružila šikara lijeske, graba i drugog raslinja, prekrila mahovina, zemlja i lišće, pa se struktura kamenih stepenica danas tek nazire. Prije nekoliko godina postavljen je turistički putokaz prema lokaciji i ispred samoga lokaliteta što je vrlo pohvalno...

A dalje.... tko zna...

 

M.K.G.

Podijeli novost na društvenim mrežama!