Prošlog su tjedna dovršena nova iskapanja oko zidina staroga frankopanskoga grada Sokolca u Brinju, a rezultati su impozantni. Riječ je o dijelu izvornih obrisa zidova palasa.
Ministarstvo kulture je, podsjetimo, za ovu godinu odobrilo značajna sredstva za programe obnove i istraživanja na području Brinja (Sokolac, Sv. Trojstvo, Sv. Vid, Sv. Fabijan i Sebastijan), pa je između ostalog za ove radove arheološkog istraživanja na palasu Staroga grada Sokolca Hrvatskom restauratorskom zavodu odobreno 60 tisuća kuna. Odobreno mu je i 200 tisuća za daljnje radove u Starom gradu Sokolcu, a Općini Brinje još 50 tisuća kuna za nastavak radova u unutrašnjosti kapele Presvetog Trojstva.
Brinjski Sokolac (frankopanski gradovi na našem području često u imenu, raširenu u narodu, imaju sokola iako etimologija nije jasna, npr. Sokolac u Brinju i Sokolić u Dabru) izgrađen je postupno tijekom prve polovice 15. stoljeća (u vrijeme Frankopana bio je veličine 52x32 metra), a sličan je češkoj arhitekturi iz 14 st. (susreće se u zagrebačkoj katedrali i crkvi sv. Marka te Medvedgradu). Sastojao se od palasa pravokutnog tlocrta s puškarnicama, kapele Sv. Trojstva u tri razine i frankopanske ulazne kule. Postoji i mišljenje da su i kapela i kula bile ožbukane i oslikane i izvana i iznutra. U kasnijim vremenima turske opasnosti utvrda je prilagođavana obrambenim potrebama, izgrađena je manja četvrtasta kula i više polukružnih, a unutra se formiralo zbijeno naselje s kućama. Tada je grad dobio izduženi ovalni izgled veličine 115x75 metara.
U 19. stoljeću počinje sustavna razgradnja burga i odnošenje kamenja za druge gradnje, poglavito vojne, stradat će i u potresu 1917. godine. Srećom, kapela Presvetog Trojstva iz pijeteta nije raznesena, samo ju je nagrizao zub vremena. Do danas je gotovo posve obnovljena, također je započela obnova ulazne frankopanske kule te iskapanja unutar dvorišnog prostora i oko zidina.
M.K.G.
Foto: TZO Brinje/M.Š.
PRINT
