GOSPIĆ - Opću bolnicu u Gospiću pohodio je 17. veljače gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, povodom Svjetskoga dana bolesnika. Prije mise biskup se susreo s ravnateljicom Opće bolnice mr. Sandrom Čubelić, dr. med., koja ga je upoznala s poviješću rada bolnice, današnjim djelovanjem kao i s budućim planovima i projektima unapređenja pružanja što kvalitetnije skrbi bolesnicima.
Biskup je zatim u koncelebraciji gospićkog župnika mons. Mile Čančara, biskupova tajnika vlč. Mišela Grgurića i uz asistenciju đakona vlč. Pere Jurčevića, slavio misu za bolesnike i sve osoblje bolnice. Okupljenim liječnicima, medicinskim sestrama i bolesnicima biskup je u propovijedi rekao kako je papa Ivan Pavao II. ustanovio Dan bolesnika prije 25 godina sa željom da se društvo učini više osjetljivim za bolesne i nemoćne ljude. Biti bolestan nije sramota, to je ljudska stvarnost s kojom će se susresti svi ljudi, u teškom ili manje teškom obliku. Nažalost, živimo u kulturi koja bolesne i nemoćne često doživljava kao beskorisne, samo kao teret zbog toga što nisu aktivni i što ne privređuju. Nasreću, Bog tako ne gleda. Bolesni i nemoćni su privlačili Isusovu posebnu pažnju. Nikada nije indiferentno prošao pored patnika. Mnoge je ozdravljao i pomagao, a da oni to nisu ni tražili. Svim svojim učenicima ostavlja kao zadatak brigu za bolesnike. Isus se poistovjetio s bolesnicima želeći svima dati do znanja da pružajući pomoć bolesnima čine dobro djelo samome Bogu. Svjesni smo svi da nije lako biti bolestan; nije lako u bolesti biti strpljiv; nije lako prihvatiti i s ljubavlju nositi ono teško što nam u životu nadođe, primijetio je biskup, dodajući kako je u bolesti je uvijek moguća i neka pobuna protiv Boga. Toliki postavljaju pitanja: „Zašto je to Bog meni dao?"; Što sam ja zgriješio pa me Bog ovako kažnjava?" Kada bi bolest ili križ bili Božja kazna onda bi mogli ustvrditi da je i Isus bio teško kažnjen. Kada Bog dopušta neke patnje ne daje ih da bi nekoga kaznio, nego zato što ima povjerenje u to osobu da će znati svoje patnje strpljivo nositi i Njemu prikazivati, onda te patnje imaju spasiteljsku moć. One su zalog Božjeg blagoslova za mnoge. Najviše blagoslova ovoj zemlji su donijeli mučenici, patnici, koji nisu izgubili strpljivost i dobrotu srca, koji su u tišini svoje duše patnje Bogu prikazivali. Kada pogledamo cijelu povijest spasenja: najjača iskustva Boga i najjače susrete s Bogom ljudi su doživljavali u svoj patnji, istaknuo je biskup.
Za Dan bolesnika izabran je blagdan Gospe Lurdske. Marija je od davnine od kršćanskog puka prozvana: „Zdravlje bolesnih". Kršćani su joj to ime dali iz svojih životnih iskustava Marijine pomoći i zagovora. U tolikim našim marijanskim svetištima imamo ploča s napisanim zahvalama Mariji na daru ozdravljenja ili drugim različitim pomoćima. Marija nam je dana za majku. Mariji Majci nije svejedno zbog patnje ni jednoga od vas. Molite joj se, i nećete ostati bez snage i utjehe, pozvao je biskup i istaknuo: "Dragi bolesnici, Crkva puno drži do vašeg života. Bez vas bi Crkva bila puno siromašnija, ostala bi bez toliko blagoslova. Nemojte niti pomisliti da je vaš život manje vrijedan, da nema smisla, bez obzira o kakvoj se bolesti radilo. Mi smo vam zahvalni što strpljivo i s ljubavlju nosite svoj križ, što ste usprkos patnjama ostali oslonjeni na Boga, jer ako se izgubi Boga što nam onda ostaje?" Odao je posebno priznanje i zahvalu i medicinskom osoblju bolnice.
Naša biskupija odlučila je ovu godinu na posebniji način posvetiti otajstvu ljudske patnje. Patnje nisu samo fizičke. Mnogi ljudi, napose mladi, oduzimaju si život ne zato što su fizički bolesni, nego zbog drugih duhovnih, duševnih i moralnih patnji u kojima se lako uvjere da je njihov život izgubio svaki smisao. Osim toga, koliko je obitelji koje trpe ne zbog toga što imaju fizičkih bolesnika, nego zato što imaju drugih nedaća koje su još puno teže od fizičkih bolesti. Koliki trpe zbog oholih ljudi, od agresivnih ljudi, od mrzovoljnih ljudi, od nepoštenih i nepravednih ljudi, od pijanica i kriminalaca, od razbojnika i terorista. Moramo nositi svaki svoj križ s ljubavlju i strpljivošću, rekao je biskup. Molimo Boga da nas patnja učini plemenitijima i osjećajnijima prema patnjama koje nose drugi. Stoga, bez obzira na našu patnju gledajmo uvijek postoji li način da možemo u nečemu pomoći drugima. Tako će naša patnja postajati lakša, a naše snage puno jače, zaključio je biskup Križić.
Nakon mise biskup je u pratnji ravnateljice i medicinskog osoblja obišao neke od odjela gdje se susreo s bolesnicima kojima je dao riječ ohrabrenja u nošenju s tjelesnim patnjama.
IKA / IB
PRINT
