Lički Osik - U župi sv. Mateja apostola i evanđeliste u Širokoj Kuli slavi se ovog tjedna blagdan nebeskog zaštitnika koji je u znaku velikog jubileja, 200 godina od osnutka župe. Do tada ona je bila filijala susjednog Ličkog Osika, nakon čega se 1816. godine izdvaja u samostalnu župu. Tim povodom uz održavanje trodnevne duhovne priprave i svečanoga misnog slavlja koje predvodi gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, izdana je i prigodna knjiga o povijesti župe.
Knjigu je napisao vjeroučitelj mr. Tomislav Klarić uz poticaj i nakladništvo župnika Ličkog Osika i Široke Kule i ravnatelja biskupijskog Caritasa vlč. Luke Blaževića. Knjiga je predstavljena prvog dana trodnevnice koju je predvodio župnik župe Bačinci iz Srijema vlč. Darko Rac, nakon mise u pastoralnom centru u Ličkom Osiku. Uz autora i nakladnika, o knjizi su govorili kancelar biskupije mr. Marinko Miličević i ravnatelj Državnog arhiva iz Gospića Ivica Mataija. Klarić je knjigu podijelio u 4 dijela. Prvi dio knjige govori o povijesti naselja Široke Kule o čemu je detaljnije govorio prof. Mataija. Povijest Široke Kule je povijest i mjesto stradanja,ali i nadanja. Mjesto je to bogate,ali i turbulentne povijesti. Nastanjena je još od Japoda, Rimljana,a onda i Hrvata. Konstantno je bila važno geostrateško i prometno čvorište pa je tamo sagrađena i impozantna srednjovjekovna građevina, bila je središte ličke župe, odnosno župni grad s najvećom tvrđavom, a mjesto se zvalo Široki Turanj. Tu važnost Kule prepoznale su i Osmanlije koje su je zbog geostrateškog položaja nakon prodora u te krajeve imenovali sandžakom. Upravo taj prodor Osmanlija predstavlja i kraj moćne i bogate čakavske Like, samim time i Široke Kule. "Od 1527. do 1689. godine drastično je povijesno razdoblje čije se posljedice osjećaju i danas. Posljedica osmanlijskog vladanja je i domovinski rat. Moćna čakavska Lika malo po malo ostaje bez domicilnog stanovništva. Prema izvorima, brojni Kuljani odselili su se u Gradišće. Tada kreće val naseljavanja Osmanlija i Vlaha u Kulu. Nakon odlaska Osmanlija i dolaska Austrijanaca kreće novo naseljavanje po njihovu ključu. U Kulu dolazi novi val Vlaha, ovoga puta s područja Otočca i Brloga,a u sklopu kontroliranog vojnokrajiškog sustava. Upornošću Srpske pravoslavne Crkve Vlasi, koji do tada nisu bili ni Srbi ni pravoslavci, malo po malo to i postaju pa kreću veći animoziteti", istaknuo je prof. Mataija, zaključivši s presjekom najnovijih stradanja u II. svjetskom i Domovinskom ratu pa je Široka Kula danas najpoznatija po toj velikoj žrtvi koju je dala.
Tomislav Klarić istaknuo je da Široku Kulu prate tri križa, raseljavanje, rušenje crkve u Domovinskom ratu i bliska krvava povijest Domovinskog rata. U preostala tri poglavlja knjige Klarić govori o povijesti župe sv. Mateja, odnosno o stradanjima crkve i broju vjernika. Danas u Širokoj Kuli živi samo 25 katoličkih obitelji, no na kraju je izražena nada i svjetliju budućnost.
IKA / IB
PRINT
