Emily Zavodny, doktorantica s Penn State University, Odsjeka za antropologiju, održala je u Malom salonu Muzeja Like Gospić znanstveno predavanje o brončanodobnim i željeznodobnim prehrambenim navikama kod Japoda. Suradnja je započela prije nepunih dvije godine, u okviru istraživačkog projekta o prehrani i prirodnim resursima tijekom prapovijesti u Europi.
Istraživanja su vršena na osnovi analize stabilnih izotopa osteološkog materijala iz arheoloških slojeva, kako ljudskog, tako i životinjskog podrijetla. Korišena je građa s raznih nalazišta koja datiraju u navedeno razdoblje, a pripadaju japodskoj populaciji – Konjsko Brdo, Lipova glavica, Vrebac, Smiljan, Bobinac-Kozerina pećina, Bezdanjača, Veliki Vital, Kompolje, Trošmarija i Sultanov grob kod Josipdoal. Prilično ujednačeni rezultati ukazuju na identične prirodne uvjete, ali i modalitete ekonomskog gospodarenja prostorom, pa smo mogli čuti da se prehrana Japoda, kao i danas, zasnivala na konzumaciji bjelančevina iz različitih izvora. Osim uzgoja različitih žitarica i životinjskih vrsta poput goveda, ovaca i svinja, određeni postotak namirnica potjecao je iz lova (divlje svinje, jeleni, mali sisavci i sl.) te vrlo mali postotak ukazuje na prehranu ribom. Jedino je jedan Trošmarijac, u, za one prilike vrlo visokoj starosnoj dobi, konzumirao veću količinu ribe. Možda mu je to i omogućilo dug život.
Među žitaricama, ponajviše se konzumira proso, bez obzira je li riječ o izravnoj konzumaciji (kaše, brašno) ili indirektnoj (konzumacija namirnica životinjskog porijekla koje se prehranjuju prosom).
U usporedbi sa susjednim područjima (Italija, Austrija, Češka i Slovenija), ovdje je taj postotak iznimno velik i traje od srednjeg brončanog i tijekom cijelog željeznog doba. Analize su također pokazale i da se ovdje proso konzumira ranije nego što smo do sada znali. Stoga E. Zavodny zaključuje da je prirodno okruženje, ličko – japodsko, pogodno za uzgoj prosa jer ima relativno kratko razdoblje sazrijevanja, dobro podnosi nedostatak vode i siromašno tlo.
Žitarica koje danas gotovo i nema na našim poljima, vrlo je popularna u postulatima zdrave prehrane jer ne sadrži gluten. I cijena prosa je viša nego žita.
Sapienti sat !
T.K.
PRINT
