OTOČAC – Sutra (srijeda) u Otočcu će biti poseban dan, naime to je Dan svećenika dvije biskupije: Riječke nadbiskupije i Gospićko-senjske biskupije. Uz veliki broj svećenika i tri biskupa bit će služena 'glagoljaška maša' u crkvi Presvetog Trojstva. Gotovo da vjerni narod (i onaj starijih godišta) ni ne pamti kada se zadnji put u Gackoj glagoljalo. Izobičajilo se, tko zna sve zbog čeka, mise na hrvatskomu jeziku nakon Vatikanskog sabora 1961. godine zamijenile su glagoljanje na staroslavenskomu jeziku hrvatske redakcije. Kako su 'glagoljaške maše' donekle slične pravoslavnim liturgijama, ali samo slične, možda je i to bio razlog zapostavljanja ove višestoljetne crkvene ali i kulturne tradicije Crkve u Hrvata.
Da se prisjetimo, od početka uporabe slavenskih jezika u liturgiji Vatikan nije gledao naklono na to, nastojalo se spriječiti uporabu narodna jezika (i pisma) u liturgiji. No kako je to kod Hrvata bila jako živa tradicija, rimskim papama nije preostalo ništa drugo nego im priznati tu posebnost u bogoslužju. To je učinio papa Inocent IV. u prvoj polovici 12. st. senjskom biskupu Filipu dopustivši mu glagoljati na cijelom području njegove biskupije (dakle i u Otočcu). Nakon nekog vremena to pravo je priznato i drugim biskupima u Hrvatskoj pa se glagoljanje poklopilo uglavnom s područjem gdje su živjeli Hrvati čakavci do provale Osmanlija (sve tamo do u Bosnu).
Ono što se mora kazati da je glagoljaško bogoslužje rimski obred koji se služi na starocrkvenoslavenskomu i starohrvatskomu jeziku iz obrednih knjiga pisanih hrvatskom glagoljicom. Zato se može govoriti da je samo slično pravoslavnim liturgijama. Rimsko-slavenski obred je ona liturgija koja je rimska po ceremonijama, a slavenska po jeziku. Stoga, ona pripada zapadnoj, rimskoj liturgiji, od koje se razlikuje samo po jeziku. S druge strane, razlikuje se od bizantsko-slavenske liturgije po svojim ceremonijama.
Zato će sutrašnja 'glagoljaška maša' u Otočcu biti prvorazredni ne samo liturgijski već i kulturni događaj. Otočka intelektualna javnost morala bi naći interesa nazočiti 'maši' jer pravo je pitanje kada će se ponovo ovako nešto dogoditi. A da bi se moglo glagoljati, 'mašu' će predvoditi dr. Mile Bogović, mora postojati i zbor koji će u liturgiji sudjelovati. Jer voditelj misnog slavlja 'maši', a zbor mu 'otpiva'. Bez toga 'glagoljaška maša' nije moguća.
Kao pripomenak, 'maša' počinje u 11 uri.
M. Kranjčević
PRINT
