Dani hrvatskoga jezika (od 11. do 17. ožujka) u Srednjoj školi Otočac okončani su postavljanjem izložbe „Povijest hrvatskoga jezika“ u školskom holu pod motom Hrvatski jezik volimo znanjem. Jučerašnjim datumom, 17. ožujka, danom donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika u društvenom tjedniku Telegram godine 1987., završava ta manifestacija koju je prije 9 godina utemeljio Hrvatski sabor. Cilj joj je prigodno podsjećati na važnost materinskoga hrvatskog jezika, jezika naše pismenosti, kulture i identiteta.
Prethodno su učenici 2., 3. i 4. razreda zanimanja ekonomist i 4. razreda opće gimnazije tijekom tjedna izradili 9 prigodnih plakata prema smjernicama koje su im zadale profesorice hrvatskoga jezika Slavica Francetić i Manja Kostelac-Gomerčić, ali puno više prema vlastitim kreativnim zamislima na temelju onoga što su do sada naučili o hrvatskome jeziku.
Povijest hrvatskoga jezika može biti samo još jedan dosadni sat ex catedra, ali može biti i podloga za istraživački rad s rezultatima napetim poput kakvog trilera. Takva je, naime, povijest hrvatskoga jezika - od tajanstvenošću ovijenih početaka pismenosti i uglate glagoljice kao autentičnoga hrvatskog pisma pa do prvih pokušaja normiranja hrvatskoga jezika već u 16. i 17. stoljeću (unatoč nevjerojatnim društvenim, političkim i kulturnim poteškoćama i preprekama) i konačne standardizacije u 19. stoljeću. Ništa manje burno nije ni 20. stoljeće - ta u 100 godinu objavljeno je više od 80 različitih jezičnih priručnika, što dovoljno govori samo za sebe.
Izložbu su na panoe u holu škole postavili učenici 2. razreda zanimanja ekonomist, uz potporu prof. Ane Božičević i tehničku pomoć domara Anđelka Vidmara, a nakon završetka proljetnih praznika izložba će se preseliti u učionice hrvatskoga jezika kao podsjetnik i pomagalo u daljnjem učenju.
M.K.G.
PRINT
