O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Dani kada je Otočac bio kazališna prijestolnica

1/4
Dani kada je Otočac bio kazališna prijestolnica
Dani kada je Otočac bio kazališna prijestolnicaDani kada je Otočac bio kazališna prijestolnicaDani kada je Otočac bio kazališna prijestolnicaDani kada je Otočac bio kazališna prijestolnica
Objavljeno: 23-01-2016

Na jednom kamenu Gačanskoga parka hrvatske memorije uklesan je i lik generala Nikole Maštrovića, „oca kraja“ (misli se na područje Otočke pukovnije), kako ga je od milja i zahvalnosti zvalo ovdašnje stanovništvo.

O brojnim dobrim djelima toga velikoga (i namjerno prešućivanog) čovjeka bit će riječi u drugom članku, a ovdje ćemo ukratko podsjetiti na davnu 1844. godinu kada je general Maštrović, kao čarobnim štapićem, u 6 dana skupio u Otočcu diletantsku kazališnu družinu koja će pripremiti i izvesti dvije predstave Augusta Kotzebuea, tada najpopularnijega austrijskog dramatičara. Osim toga, bit će to prva predstava izvedena na hrvatskom jeziku u unutrašnjosti Hrvatske (između mora i Zagreba).

To malo Maštrovićevno kazalište iz 1844. godine izraziti je fenomen u slici kazališta toga doba u Hrvatskoj. Taj podatak dugo nije bio poznat, samo zato što je general Nikola Maštrović bio potpuno prešućen i duboko zaboravljen hrvatski velikan, zadnji put u literaturi spomenut 1925. godine, a poslije toga više nikada. Skupa s njim u zaborav je palo i otočko kazalište.

Cijela priča ponovno će biti aktualizirana tek godine 1996. u monografiji o zaboravljenom generalu Nikoli Maštroviću čiji je autor prof. dr. sc Tihomil Maštrović (HAZU, Zavod za povijest hrv. književnosti, kazališta i glazbe). Prof. Maštrović najpozvanija je osoba govoriti o toj temi, pa je tako i bilo na okruglom stolu Kolokvija o Gačanskom parku.

 Kotzebueovu veselu igru Tri otca najedanput na njemačkom jeziku izvelo je otočko diletantsko kazalište na dan sv. Franciske Rimske, imendan Maštrovićeve supruge – bilo je to 9. ožujka 1844. godine. Bio je to onodobni trend, kazališna moda Beča i Zagreba. Maštrović je kulturno-kazališni dašak Beča bez problema doveo u Otočac.

Ulaznice za prvu predstavu general Maštrović dao je tiskati u Beču, a bile su u raznim bojama, plavoj, žutoj, crvenoj, zelenoj, ovisno o redu sjedenja. Iz Beča je naručio i nekoliko bakroreza u boji za potrebe scenografije. Uveo je raskošnu rasvjetu za večernje predstave. Upriličeno je i vatroigranje (vatromet). Želio je doista da kazališna predstava u Otočcu bude prvorazredan kulturni događaj. Prva je predstava primljena s velikim entuzijazmom izvođača i publike. Prihod od ulaznica, 30 forinti, Maštrović je dao u humanitarne svrhe – obitelji Pleša kojoj je u požaru izgorjela kuća. Želio je kazališnim predstavama otvoriti, kako je tada rekao, mali izvor kojim će češće olakšati život kakvoj nesretnoj obitelji ili osobi, a posebno  priskrbiti pomoć bolnici u Otočcu.

Kakav genij! Kakav humanist i dobročinitelj! Kakav promicatelj hrvatske Talije! 

Iste je godine otočko kazalište izvelo i predstavu na hrvatskom jeziku Drvodjelja iz Petrograda iliti Kočijaš Petra Velikoga, prevedenu Kotzebueovu dramu. U to vrijeme se i u Zagrebu kazališni život na hrvatskom jeziku tek razvija, skromno i stidljivo, kaže prof. Maštrović.

Nekoliko predstava izvedeno je u Otočcu i tijekom travnja 1844. godine prigodom rođendana kralja Ferdinanda, a uz spomenute komedije, u osvijetljenom kazalištu izveden je i veliki spektakl Ples oružja. U glazbenom dijelu programa sudjelovala su čak dva zbora! Maštrović je bo ljubitelj i poznavatelj glazbe i slikarstva, a surađivao je kao dopisnik sa zadarskim novinama Zora dalmatinska. Sve to govori ne samo o veličini osobe generala Maštrovića, nego i o kulturnoj i civilizacijskog razini ovdašnjega prostora u to davno doba, zaključio je prof. Maštrović.

Donedavno se smatralo da je na prostoru od Karlovca do mora u 19. st. vladala duhovna i kulturna pustinja. Maštrovićevo otočko kazalište dokazuje posve suprotno.

 

M.K.G.

Podijeli novost na društvenim mrežama!