Nakon čestitki na hvalevrijednom i jedinstvenom projektu s 32 instalacije, dr.sc. Ivan Botica sa Staroslavenskoga instituta izrazio je nadu da će Gačanski park hrvatske memorije postati omiljena oaza svima koji prolaze kroz Otočac.
Govoreći na okruglom stolu Kolokvija o Gačanskomu parku, osvrnuo se na glagoljicu kao jezičnoliturgijsku nacionalnu odrednicu Hrvata te podsjetio na trajnu snažnu duhovnu i kulturnu vezu između Otočca i Senja tijekom povijesti koja je u Gačanskom parku ovjekovječena isklesanim likom tiskarskog majstora Urbana z Otočca koji je radio u tiskari Blaža Baromića u Senju, o čemu su sačuvane bilješke u kolofonima izdanja iz 1507./08. godine.
Potom je izdvojio najinteresantnije zapise iz glagoljaških rukupisnih knjiga iz Gacke (Kolunićev zbornik, Dabarski brevijar, Borgiano Illirico 5 i 6), primjerice, o hodočašću kneza Mikule Frankopana jeruzalemskom grobu godine 1411. ili o boravku njegova sina Ivana Anža Frankopana na dvoru danskoga kralja godine 1432.
O rukopisu Borgiano Illirico 5 kazao je i kako potvrđuje tezu da se za pisanje brojke dvije tisuće koristilo glagoljsko slovo š. Naime, za glagoljicu je karakteristično da nema posebne znakove za brojke, nego se brojevi bilježe prema azbučnom redu sintetičkim principom (jedan znak), npr. slovo a (az) je broj 1, b (buky) je broj 2 itd. Kad u tekstu slovo znači broj, omeđi se dvjema točkama ili označi tildom iznad.
Predzadnji suglasnik č bilježio se kao znak za 1000, a za bilježene ostalih tisućica upotrebljavalo se analitičko i sintetičko bilježenje. Broj dvije tisuće pisalo se na sintetički način (jednim znakom) slovom š koje slijedi odmah iza č.
Dr. Botica smatra kako je Borgiano Illirico najstariji tekst u kojem se dvije tisuće bilježe slovom š, pa je možda takav način bilježenja počeo najprije upravo u Gackoj! Uputio je i svojevrstan poziv znanstvenicima da tu postavku opovrgnu ili potvrde.
Inače je glagoljično š uklopljeno u grb Gospićko-senjske biskupije.
S obzirom da je Istra napravila najveći kulturni i turistički iskorak u vezi s glagoljicom te i dalje od toga starog hrvatskog pisma stvara svoj zaštitni znak, Botica smatra kako se ne smije stati na Gačanskomu parku nego s punim pravom uznastojati i na druge načine da i Gacka postane poznata i prepoznatljiva po svojoj glagoljici.
Moderator okrugloga stola Milan Kranjčević na to je kazao kako je u tom smislu zapravo već zgotovljena još jedna projektna ideja.
M.K.G.
PRINT
