O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Pjesma Ane Katarine Zrinski o Otočcu

1/8
Pjesma Ane Katarine Zrinski o Otočcu
Pjesma Ane Katarine Zrinski o OtočcuPjesma Ane Katarine Zrinski o OtočcuPjesma Ane Katarine Zrinski o OtočcuPjesma Ane Katarine Zrinski o OtočcuPjesma Ane Katarine Zrinski o OtočcuPjesma Ane Katarine Zrinski o OtočcuPjesma Ane Katarine Zrinski o OtočcuPjesma Ane Katarine Zrinski o Otočcu
Objavljeno: 18-01-2016

Svoje izlaganje o značaju glagoljice akademik prof. dr. sc. Josip Bratulić okrunio je spomenom otkrivene i objavljene Pjesmarice slavne Ane Katarine Zrinski. I Frankopani su bili promicatelji glagoljice u Gackoj, a sačuvane su i neke njihove rukopisne glagoljske listine. 

Danas je drugačije nego prije 20 odnosno 30 godina i puno je poticaja da je glagoljica hrvatsko pismo. Utvrđena povijest glagoljaštva uređena je u Aleji glagoljaša, turističkoj i kulturnoj znamenitosti u sjevernoj Istri, koju čini 11 spomenika, 10 kamenih i bakrena Gradska (humska) vrata, postavljenih između istarskih gradića Roča i Huma (najmanjega grada na svijetu). Taj spomenik u čast glagoljici nastao je kao projekt Čakavskoga sabora, a osmislili su ga kipar Želimir Janeš i profesor Josip Bratulić prema ideji književnika Zvane Črnje.

Spomenik glagoljici nalazi se i na Krku, radi se o Bašćanskoj stazi glagoljice koja sadrži 35 kamenih monolita u obliku glagoljičkih slova, raspoređenih na značajna mjesta u Baški i okolici, a služe kao putokazi. Prva četiri velika monolita izradio je kipar Ljubo de Karina, dok su ostali nastajali na kiparskim radionicama. Projekt je počeo 2006. godine.

U Roču se već 30 godina svakoga ljeta održava mala glagoljaška akademija, a sve to zajedno, uključujući sada i Gačanski park čija su 32 kubusa povezana glagoljičkim slovima, predstavlja važan sustav promišljanja glagoljice.

Rekao je tako na Kolokviju o Gačanskomu parku  akademik, prof. dr.sc. Josip Bratulić, koji je podsjetio i na 'glagoljašku vezu' Otočca i Istre. Glagoljaški kodeksi dolazili su u Istru zajedno s popovima glagoljašima koji su se pred Turcima 1527. sklanjali u Istru. Pratio ih je i narod, pa tako u Istri danas imamo stanovništvo koje se preziva Otočan, Krbavac, Krbavčić, Modrušan, a da zapravo nisu svjesni svoga podrijetla.

Budući da je akademik Bratulić priređivač reprinta u izdanju Matice hrvatske „Pjesmarice Ane Katarine Zrinski“ iz ostavštine kolekcionara Gerharda Ledića, osvrnuo se na jednu Aninu pjesmu u kojoj se spominje Otočac. Ta je slavna čakovečka banica iz 17. stoljeća, supruga bana Petra Zrinskog i sestra Frana Krste Frankopana, teški teret obitelji najteže podnosila.

Cijela je njena obitelj izgubljena da bi Habsburgovci došli do mora. Podsjetimo, nakon oporavka od Krbavske bitke, moćni Zrinski i Frankopani, elita hrvatskoga plemstva i proslavljeni branitelji Europe od Osmanlija, Zrinski su primjerice Hrvatskoj dali 16 potkraljeva ili banova, zatrti su zbog zrinsko-frankopanske urote i sramno pogubljeni kao veleizdajnici 30. travnja 1671. godine u Bečkom novom Mjestu od strane bečkoga dvora.   

Nakon toga je bečka središnja vlast potpuno opljačkala i uništila dvije najslavnije obitelji u hrvatskoj povijesti, a žene poslala u samostane da se spriječi potomstvo. Posjedi Zrinskih i Frankopana, a to je bila polovica hrvatskih područja u sastavu ostatka ostataka moćnog hrvatskog kraljevstva, zajedno s prihodima, došli su pod izravnu upravu bečkoga dvora. Banska stolica bila je upražnjena skoro 10 godina dok na nju nije postavljen mađaron i eksponent bečkog dvora Nikola Erdody. Tako više nije bilo otpora apsolutističkoj germanizaciji hrvatskih krajeva.

Rukopis Ane Katarine Zrinski svakako je jedno od najvećih otkrića hrvatske književnosti, a najveći broj pjesama grofica je pisala nakon tragične pogibije supruga i brata te pripadaju jobovski usrdnim molitvama Bogu u kojima grofica pomišlja i na samoubojstvo te se obraća rijekama Muri i Dravi, Dunavu, tražeći da je odnesu ribe i zvijeri. Očigledno je koliko je bio težak teret obitelji koji je nosila, a nije o tome nikome ništa mogla reći.

Od toga sadržaja odstupa pjesma „Popivka od razboja Čingičevoga“, koju je Ivan Zvonar objavio 1996. godine, a sadrži 31 dvanaesterački katren s četverostrukom parnom rimom. U njoj Ana Katarina opisuje bitku kod Jurjevih stijena 1663. godine u kojoj su snage hercegovačkog sandžak-bega Ali-paše Čengića doživjele težak poraz od hrvatske vojske Petra Zrinskog u kojoj je bio i mladi Fran Krsto Frankopan. Ne samo zbog same autorice i teme, nego još i više zbog vrlo dotjeranoga stila, pjesma zaslužuje ulaz u sve antologije starijega hrvatskog pjesništva.

Akademik Bratulić ovom je prigodom citirao stihove u kojima se izrijekom spominje Otočac: „v Otočcu se je našal za Čengića pašu…“. Na kraju svog izlaganja prof. Bratulić je otočkom župniku mons. Tomislavu Šporčiću poklonio uramljenu repliku Valvasorove litografije Otočca, a biskupu Bogoviću Pjesmaricu Ane Katarine Zrinski. 

Gačanski park ovjekovječio je slavnu pobjedničku bitku protiv Osmanilija kod Jurjevih stijena, o kojoj su panegirično pisale sve europske tadašnje novine, kao i Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana - s dva kubusa. 

 

M.K.G.

Podijeli novost na društvenim mrežama!