O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Sad nam ne mogu ukrasti Bornu!

1/11
Sad nam ne mogu ukrasti Bornu!
Sad nam ne mogu ukrasti Bornu!Sad nam ne mogu ukrasti Bornu!Sad nam ne mogu ukrasti Bornu!Sad nam ne mogu ukrasti Bornu!Sad nam ne mogu ukrasti Bornu!Sad nam ne mogu ukrasti Bornu!Sad nam ne mogu ukrasti Bornu!Sad nam ne mogu ukrasti Bornu!Sad nam ne mogu ukrasti Bornu!Sad nam ne mogu ukrasti Bornu!Sad nam ne mogu ukrasti Bornu!
Objavljeno: 17-01-2016

Sudjelujući u okruglom stolu Kolokvija „Gačanski park hrvatske memorije“, gospićko-senjski biskup i povjesničar mons.dr. Mile Bogović govorio je o početcima hrvatske povijesti, a koji su uklesani u prvih nekoliko kubusa Gačanskoga parka (knez Borna, Bašćanska ploča, Otočka biskupija…) te ih dopunio zaključcima vlastitih istraživanja. Kazao je kako je nekoliko godina predavao kolegij Rani srednji vijek i to mu je više koristilo nego 30 godina predavanja Crkvene povijesti. Tada je vidio da se neke stvari uporno prešućuju i ne daje im se važnost koju zaslužuju, posebno povijesni događaji u Lici i Krbavi.

- Zato se događa da dopustimo da nam to lako ukradu. Gačanski park otvara kamen na kojem je Borna, knez Gačana u 9. stoljeću, rodonačelnik hrvatske državnosti. Nakon što je odavno rečeno da je knez Borna bio knez Gačana ovdje u Gackoj, nedavno se pojavila teza da je to ipak bilo kod nekog potočića Guduča u Dalmaciji i mnogi su prihvatili tu tezu iako ona nema nikakvoga temelja. Naši Ličani ovdje onda kažu, ako tako vele pametni ljudi, a pametni ljudi su oni koji nisu odavde, onda to sigurno je tako. I onda prodamo Bornu i srž hrvatske države!, rekao je biskup Bogović. Dodao je i da se upravo zato borio da se to obilježi da se ne može ukrasti i, nakon Gačanskoga parka, to su sada neukradive činjenice.

Karlo Veliki izdvojio je ovdje jednog čovjeka iz plemena Gačana da počne povezivati plemena i upravljati na način Rimljana jer je to bio uobičajeni način, prema Katičiću, kako je Karlo Veliki uzdizao plemena na način rimske države. Zbog nepismenosti vladara bila je nužna potpora Crkve državi, pa je takvu potporu morao imati i Borna. Nakon toga dolazi hrvatski kralj Zvonimir i po zapisu na Bašćanskoj ploči kad o njegovu darivanju svjedoče župani Mratin iz Like i Desimir iz Krbave, onda je jasno da Zvonimir dolazi odavde i da će sv. Lucija na Krku biti zajedno sa sv. Mikulom u Otočcu.

- To su prihvatili svi prije Štefančića koji je smatrao kako je možda moguće da je taj „Mikula v Otočci“ ipak na nekom otoku kvarnerskoga otočja, pa se onda izmišljalo kako održati tu tezu. I tako nam ukradoše i Bašćansku ploču! To preznojavanje oko dokazivanja ponekad je smiješno, čak se išlo reći kako je to kod Vrbnika jer tamo neka voda „otiče“, pa bi to mogao biti „Otočac“. Kad nema tko će braniti, onda ukradoše sve, a sada je to ovdje u kamenu označeno, pa neće više krasti, u šaljivom tonu zaključio je istinu biskup Bogović.

U nastavku je govorio i kako je na našim prostorima ostvarena „kopča“, jedna od poveznica Istočnog i Zapadnog Carstva, odnosno pravoslavnog slavenstva s katoličkom crkvom. U 13. stoljeću papa Inocent IV dopušta senjskom biskupu Filipu korištenje glagoljice i tako kreće put  narodnoga jezika i glagoljice s otoka (prethodno pod Bizantom) preko Senja u unutrašnjost.

Taj je put ovdje vodio preko Dabra u Bosnu (to je vrijeme tzv. bosanske hereze) do Golubića, dok Otočac ostaje latinska benediktinska opatija. To potvrđuju sačuvani glagoljički tekstovi nastali na području Dabra – Dabarski brevijar, Borgio Illirico 5 i 6. Taj će put biti satrven u vrijeme Turaka, pa je teško naći dokumente za potvrdu. U 15. stoljeću, stoljeću jake opasnosti od Turaka, o tome govori i zapis u Borgo Illirico o tome kako su Turci ukrali brevijar popu Radošu u Dabru, pa su prikupljani novci da bi se otkupio natrag. Turci su došli do istočnog ruba Gacke, zahvaljujući Frankopanima koji su organizirali obranu ovih područja. Gdje je bila jaka crkvena institucija, osnivane su biskupije, pa su tako nastale Modruška i Otočka biskupija. I ta je memorija uklesana u Gačanski park.

 

M.K.G.

Podijeli novost na društvenim mrežama!