O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Gačanski park je vijest za cijelu Hrvatsku!

1/7
Gačanski park je vijest za cijelu Hrvatsku!
Gačanski park je vijest za cijelu Hrvatsku!Gačanski park je vijest za cijelu Hrvatsku!Gačanski park je vijest za cijelu Hrvatsku!Gačanski park je vijest za cijelu Hrvatsku!Gačanski park je vijest za cijelu Hrvatsku!Gačanski park je vijest za cijelu Hrvatsku!Gačanski park je vijest za cijelu Hrvatsku!
Objavljeno: 14-01-2016

Govoreći na predstavljanju edukativno-povijesne cjeline Gačanskoga parka hrvatske memorije o temi „Crkvena memorija Gačanskoga parka“, i kao gospićko-senjski biskup i kao povjesničar, mons. dr. Mile Bogović naglasio je kako je osobno veliki pobornik da Gačanski park bude vijest za cijelu Hrvatsku.

Mišljenja je kako je napravljeno veliko djelo i da bi to trebalo odjeknuti na nacionalnoj razini. Vrlo prikladnim smatra poklapanje otvaranja Gačanskoga parka (na čijem početku stoji skulptura prvog hrvatskoga kneza Borne, kneza Gačana u 9. stoljeću) i mogućega izbora Gačanina Tihomira Oreškovića za hrvatskog premijera. U tom bismo slučaju imali Bornu II., dosjetljivo tvrdi biskup Bogović.  

- Borna ovdje nije mogao značiti ništa u državotvornom smislu ako nije imao podršku crkve. To je u ono vrijeme bilo nemoguće. Karlo Veliki je u ono vrijeme mogao osvojiti ne znam što, ali nije mogao imati državu bez crkve, bez pismenih ljudi, on je bio nepismen, kao i Borna. Karlo je naučio staviti kvačicu u krug gdje je bilo K kao Karlo, a Borna ni to. Crkva je dakle ovdje s počecima hrvatske države i ona je sudjelovala u rađanju hrvatske države. Karlo Veliki je suvremenik Borne, a u svojoj državi je proveo sustav u kojem je uz svaku važnu državnu ustanovu bila uvedena i jedna jaka crkvena ustanova,  a to su bili benediktinci. Tako su i uz Bornu, franačkoga vazala, sigurno bili monasi benediktinci, pojasnio je biskup davne povijesne okolnosti. Potom se retorički zapitao: 

- Nisu li to ti isti monasi s kojima je odavde hrvatski kralj Zvonimir, prije toga ban hrvatske banovine uz pomoć Pape, poveo pohod benediktinizacije bizantske Dalmacije? Jer ondje je bilo bizantsko, a ovdje je bilo hrvatsko. Tako monahe iz otočke opatije sv. Mikule Zvonimir vodi na Krk gdje će osnovati opatiju sv. Lucije, a da bi ta opatija mogla zaživjeti samostalno, najprije je morala biti priključena svojoj majci, zajednici sv. Mikule u Otočcu. O tome govori Bašćanska ploča i zato nam je važna. Tu logičnu tezu ja svuda branim, naglasio je biskup.

Također se osvrnuo na nejasne pobude postavljanja nove teze, koju je povjesničar Neven Budak plasirao u seriji Hrvatski kraljevi. Ta teza kaže da Bornini Gačani nisu bili iz današnje Gacke nego s prostora kraj nekoga potoka Guduča (pritok Krke) kraj Bribira, a proizlazi iz jezične sličnosti između 'Guduscana' (Gačana) i potoka Guduče.

- Ako ćemo suditi samo po jezičnoj sličnosti onda opet ima puno više razloga da Borna bude ovdje jer ovdje imamo Godaču iznad Sinca ispod koje izvire Gacka (Gudzeca)! Već i to zvuči dovoljno moćno, čak i da nema one tradicije koja je odavno Bornu i Gačane smjestila ovdje u Gacku. Zato mislim da tu novu tezu treba odbaciti, zaključio je biskup Bogović i poručio mladima, okupljenima na predstavljanju Gačanskoga parka u većem broju, kako je na njima da to dalje proučavaju i potkrijepe još jačim dokazima od sadašnjih.   

Pojasnio je i kako je od početka bio za ideju Gačanskoga parka, ali je imao i određenih sumnji glede same lokacije uz crkvu jer nije još utvrđeno gdje se nalazila opatija sv. Mikule (Nikole) koja se spominje na Bašćanskoj ploči. Nakon što su provedena arheološka istraživanja crkve i probno sondiranje lokacije 'kvartir', za koju je najveći autoritet za tu temu dr. Zorislav Horvat smatrao kako skriva ostatke te benediktinske opatije, a istraživanja je vodio Muzej Like Gospić i dr. Tatjana Kolak, utvrđeno je kako tu nema značajnijih tragova, temelja ili ostataka staroga srednjovjekovnog samostana.

- Time je moja sumnja otklonjena i više nisam imao teškoća podržati ovu ideju jer mislim da je dobro vođena i jedan sam od onih koji su nastojali da se napravi vijest o ovome. Doista sam zadivljen i drago mi je kada vidim da ste pročitali misao i želju Katedre Čakavskoga sabora i župnika da Otočac progovori mnogo jasnije nego što se do sada predstavljao. Ima se čime predstaviti, svaki kamen o tome govori, pa čitajte tu knjigu i tumačite je također svima koji dođu ovamo, poručio je biskup Bogović.

 

M.K.G.

Podijeli novost na društvenim mrežama!