OTOČAC – Kako je “kruh naš svagdašnji” postao zdravstveni problem? Eto, došala su neka čudna vremena kada kruha ima u izobilju u jednom dijelu svijeta, kada je kruh postao posve obična namirnica, a tko jede kruh taj je očito siromah. A nekada, a nekada “kad je bilo kruva, kuća je bila puna svega” – kako to kaže naša baba Franca. Samo da ga je bilo. A nije ga bilo dovoljno, pšenična kruha bilo je samo za velike crkvene blagdane i slavlja, poput božićnih i uskrsnih blagdana. U ostale dane mijesilo se i jelo “jačmenov kruv”, odnosno “crni kruv”, na malenicama se takav kruh zvao “malinarski kruv”. Pšenični kruh se mijesio od “cveta”, to jest od dobro prosijana brašna na fino sito. Zato je narod to brašno i nazivao tako.
Pa u čemu je nastao problem s kruhom i u kruhu? Zbog suvremenog načina miješenja i pečenja kruha. Došla su takva vremena da najveći dio populacije kupuje gotov kruh, rijetko tko ga sam mijesi i peče. A pekari, pored sve sile aditiva (dodataka za brže uzdizanje, za bolji okus i boju) stavljaju još k tomu mnogo soli. Zašto soli? Takva im je tehnologija, proizvodnja kruha je jednaka kao jaje jajetu, pa da bi kruh bio čim teži, stavljaju veliku količinu soli, sol veze vodu i eto ti poželjne težine. A kad kruh ostane za drugi dan, osuši se, mrvi se, ma nije ni za piliće hraniti.
Sol je uzročnik povećanja krvna tlaka kod ljudi. Nutricionisti i liječnici drže da jednemo previse soli pa da zbog toga obolijevamo od hipertenzije. Te soli ima u obilatima količinama u mesnima prerađevinama (kobasice, salame, mesni doručci i sl), a sve da bi se čim dulje zadržala voda u mesu. Uočavajući ovaj problem u svijetu, a bome i kod nas u Hrvatskoj, pokreću se kampanje za manje soli u hrani. Tako Hrvatska agencija za hranu i Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, uz potporu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog društva za hipertenziju, organiziraju okrugli stol Smanjenje udjela soli u pekarskim proizvodima 30. listopada u Opatiji, u sklopu 10. Hrvatskog i 8. Međunarodnog kongresa Brašno-Kruh ’15.
Okrugli je stol namijenjen prvenstveno predstavnicima pekarske industrije, ali i svima zainteresiranima, a cilj mu je informirati pekarsku industriju o najnovijim aktivnostima po pitanju smanjenja udjela soli u kruhu i pekarskim proizvodima (zakonsko ograničenje) te smanjenju unosa soli u prehrani stanovnika Hrvatske, predviđenih Strateškim planom za smanjenje prekomjernog unosa soli u RH 2015. – 2019. U okviru predavanja bit će predstavljena i iskustva drugih europskih zemlja koje već nekoliko godina uspješno provode akcije smanjenja udjela soli, a svoja će iskustva iznijeti i hrvatski proizvođači koji su započeli sa smanjenjem udjela soli u svojim proizvodima.
Eto, tako “kruh naš svagdanji” postade tihi ubojica. O tempora, o mores!
M. Kranjčević
PRINT
